NATO nije "spreman" da se bori protiv Rusije Vladimira Putina bez podrške SAD, poručili su lideri triju država članica tog saveza koje se nalaze na prvoj liniji fronta u razgovoru za "The Independent", pozivajući saveznike da drastično povećaju izdatke za odbranu.

Lideri Latvije, Estonije i Finske su apelovali na NATO da prestanu "beskrajno raspravljati" o tome kako se nositi s rastućom prijetnjom iz Rusije.

- Nismo spremni. To je apsolutno jasno - izjavio je predsjednik Latvije Edgars Rinkevičs.

- Ne možemo se više oslanjati na to da će SAD ostati snažno angažovane u Evropi.

- Moramo povećati naše odbrambene kapacitete, zbog ruske prijetnje i njene nesposobnosti da postane demokratija koja funkcioniše u svijetu zasnovanom na pravilima - dodao je premijer Estonije Kristen Mihal.

Tri države - Latvija, Estonija i Finska - jedine su članice NATO-a koje dijele granicu s Rusijom, koja se proteže na 1.900 kilometara, od sjevernog vrha Finske do jugoistočne granice Letonije, koja se također graniči s Bjelorusijom, državom vazalom Vladimira Putina koja je korištena kao baza za napad na Ukrajinu, navodi britanski list.

Finska, Estonija i Latvija također spadaju među najveće potrošače za odbranu u NATO-u, gledano relativno prema bruto domaćem proizvodu (BDP).

NATO zahtijeva od svojih članica da izdvajaju najmanje dva posto BDP-a za odbranu, ali je do ove godine to ispunjavala tek trećina članica. Taj procent je porastao na dvije trećine članica, ali stručnjaci i dalje upozoravaju da su izdaci premali. Očekuje se da će Rusija do prvog kvartala 2025. izdvajati 6,3 posto svog BDP-a za odbranu.

Estonija troši 3,4 posto svog BDP-a na odbranu, što je drugi najviši procent u savezu, odmah iza Poljske. Latvija izdvaja 3,15 posto, što je svrstava na četvrto mjesto, odmah iza SAD, dok Finska troši nešto više od 2,4 posto.

Potreba za povećanjem investicija u odbranu u Evropi postojala je i prije reizbora Donalda Trampa (Trump), ali povratak republikanskog milijardera u Bijelu kuću bacio je dodatno svjetlo na loše stanje mnogih evropskih članica NATO-a, posebno na zapadu kontinenta.

Tramp je na početku 2024. izjavio da će ohrabriti Rusiju da "radi šta god hoće" članicama NATO-a koje ne ulažu dovoljno u savez.

Ova izjava naišla je na kritike zbog podrivanja NATO-ovog člana 5, koji navodi da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ipak, Stub je pohvalio Trampov "pritisak", iako je pozvao savez da se fokusira "više na sposobnosti, a manje na izdatke".

- Svako mora da ispravi svoj odbrambeni deficit - dodaje Stub, naglašavajući da Evropa mora nadoknaditi zaostatke iz vremena Hladnog rata.

- Ne mislim da NATO može opstati bez SAD - kaže on.

Rinkevičs ističe da se vodi rasprava o povećanju minimalnog iznosa izdvajanja za odbranu NATO-a na 2,5 posto.