U turskom gradu Konji održan je svečani program "Šeb-i Arus" povodom 751. godišnjice smrti Mevlane Dželaludina Rumija, koji je svojom tolerancijom pokazao put ljubavi cijelom svijetu, prihvativši ljude bez obzira na njihovu religiju, pripadnost i rasu, javlja Anadolu.
Mevlana Dželaluddin Rumi je bio sufijski pjesnik poznat svijetu kao Rumi, živio je u 13. vijeku i smatra se jednim od najvećih sufijskih pjesnika i filozofa na svijetu. Zbog svojih dijela koja su bila nadahnuće čitavom čovječanstvu bio je voljen i poštovan od strane pripadnika svih religija. Rumi je bio islamski pjesnik, filozof, pravnik, učitelj, teolog i sufijski mistik, ali je bio i mnogo više od toga. Svojim primjerom je predstavljao životni poredak i vjerovao je u "istinsku suštinu". Rekao je da je sve ostalo samo slika.
Rumi, čija su vrata bila otvorena za svakoga, nevezano za religijsku pripadnost, postao je simbol jednakosti u svijetu u svakom smislu. Svake godine posjetioci iz čitavog svijeta koji podržavaju Rumijevu filozofiju učestvuju u ceremonijama koje se održavaju u Konyi u Turkiye kako bi odali počast Mevlani Dželaluddinu, koji je širio ljubav i humanost kroz čitavo čovječanstvo.
Godišnjica smrti Mevlane Dželaluddin Rumija obilježava se svake godine na dan Šeb-i Arus (noć susreta sa Bogom) mnogobrojnim svečanostima u Konji još od 1937. godine.
Mesnevija
Sufijski mistik, pjesnik i učitelj Rumi je imao velikog uticaja na mističku misao i književnost širom svijeta. Priča kaže da je Rumi, koji je bio voljena i cijenjena figura u islamskom svijetu, postao neizmjerno tužan nakon odlaska svog prijatelja Šemsi Tebrizija uz kojeg je otkrio dubine duhovnosti. Ovaj gubitak je prouzrokovao veliku promjenu u njegovom životu. Odrekao se svega i napisao Mesneviju koja je u svijetu priznata kao remek-djelo i predstavlja najveću sufijsku poemu svih vremena, a sastoji se od 25.000 stihova.
Za Rumija istinska ljubav je bila ljubav prema Bogu, a smrt je za njega predstavljala dan njihovog sjedinjenja. Zbog toga je dan njegove smrti, 17. decembar, poznat kao dan proslave, a ne dan žalosti, a Šeb-i Arus svečanosti koje se održavaju svake godine na ovaj dan simbolišu "noć susreta sa Bogom" i "noć vjenčanja".
"Noć vjenčanja"
Šeb-i Arus na turskom znači "noć vjenčanja". Ovaj dan je poznat u Mevlevijskom derviškom redu kao noć kada je Mevlana Dželaluddin Rumi umro. Budući da Rumi svoju smrt nije smatrao krajem, već spajanjem sa svojim voljenim Bogom, godišnjica njegove smrti se naziva po njihovom ponovnom susretu.
Rumi smrt tumači kao povratak svom porijeklu, "povratak Allahu", po njemu smrt nije nestajanje, već putovanje ka Bogu.
Rumijevi rukopisi prihvaćeni su kao vrhunac mistične umjetnosti koja prevazilazi vjerske, kulturološke i etničke granice. Rumijeva audio poezija nalazi se na američkoj billboardovoj top 20 listi. Rumijeva poezija je najprodavanija u Americi i njegove pjesme su među najčitanijim na svadbama decenijama unazad.