Šest druških sela na jugu Sirije formalno je zatražilo aneksiju od strane Izraela, navodeći strah od progona i nesigurnosti nakon kolapsa režima Bašara al-Asada (Bashar al-Assad)

Lideri druzijske zajednice su tokom sastanka održanog u regiji Jabal al-Šeik, izjavili svoju namjeru da se odupru novoj vlasti i predložili su aneksiju izraelski kontrolisanom Golanskom visoravni. 

Egzistencijalna dilema

Ovaj presedan dolazi u trenutku kada se Druzi, historijski lojalni Asadovom režimu, suočavaju s egzistencijalnom dilemom pod novim vodstvom u Siriji, prenosi EU Today.

Druzi su ezoterična monoteistička zajednica i oni odavno slijede tradiciju odanosti vladajućoj vlasti država u kojima žive. Ovo je rezultiralo podijeljenim lojalnostima od Šestodnevnog rata 1967. godine, pri čemu su porodice podijeljene duž linije prekida vatre između Sirije i Izraela. 

Ipak, Druzi u Siriji sada strahuju za svoju sigurnost, ukazujući na brutalne akcije islamističkih frakcija protiv manjina tokom građanskog rata.

- Ako moramo birati, izabrat ćemo manje zlo, pripojiti se izraelskom Golanu - rekao je lokalni dostojanstvenik u obraćanju okupljenima.

"Sigurnija alternativa"

On je opisao Izrael kao sigurniju alternativu islamističkim naoružanim grupama, koje je optužio da prijete njihovim porodicama i zajednicama.

Inače, prije sirijskog sukoba druzijska populacija je brojala oko 700.000 ljudi, odnosno tri posto stanovništva.

Međutim, rat je značajno pogodio Druze, s masakrima i terorističkim napadima koji su naglašavali njihov nesiguran položaj.

Značajni incidenti uključuju masakr u Kalb Loze 2015. godine, kada je ubijeno 20-24 Druza, te ISIS-ov napad na Suvejdu 2018. godine, u kojem je stradalo najmanje 258 ljudi. Rat je također doveo do formiranja druzijskih milicija, poput Jajš al-Muvahidina, koje su bile povezane s Asadovim snagama.

Druzi su etno-religijska zajednica čiji se korijeni nalaze na Bliskom istoku. Njihova religija, poznata kao druzizam, potekla je iz ismailitskog šiitskog islama u 11. stoljeću, ali se razvila u jedinstvenu i zatvorenu monoteističku vjeru. 

Osnivač druzizma bio je Hamza ibn Ali ibn Ahmad, a ključni teološki tekstovi ove religije poznati su kao "Epistole mudrosti" (Rasa'il al-Hikma). Njihova vjera uključuje elemente islamskog misticizma, neoplatonizma, grčke filozofije, hinduizma, pa čak i gnosticizma, što je čini složenom i tajnovitom.

Reakcija Izraela

Religija Druza je strogo ezoterična, što znači da je njeno pravo učenje poznato samo manjini unutar zajednice, vjerskoj eliti poznatoj kao ‘uqqāl (mudraci). Većina pripadnika zajednice, poznata kao džuhhāl (neupućeni), ne prakticira aktivno teološke aspekte vjere. 

Oni vjeruju u reinkarnaciju, božansku jedinstvenost i duhovnu povezanost svih ljudi. Njihova religija nema propisane obrede poput molitve ili posta u tradicionalnom islamskom smislu, a pripadnicima drugih religija nije dopušten prelazak u druzizam.

Druzi se prvenstveno nalaze u Libanu, Siriji i Izraelu, s manjim zajednicama u Jordanu i dijaspori. Zbog svoje filozofije lojalnosti vladajućim vlastima u zemljama u kojima žive, često su igrali ključne političke uloge, ali i nastojali očuvati svoju neutralnost tokom sukoba. 

Inače, izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) se nedavno sastao s duhovnim vođom izraelske druzijske zajednice šejhom Mavafekom Tarifom (Mawafek).

Izrael je pojačao svoje položaje na Golanskoj visoravni, uključujući raspoređivanje snaga u Haderu, druzijskom selu na sirijskoj strani. Ovo područje se smatra tampon-zonom protiv prodora ekstremista.

Dok druzijski zahtjev naglašava želju zajednice za sigurnošću i reunifikacijom s rodbinom u Izraelu, njegova implementacija predstavlja pravne i političke izazove. 

Naime, Izrael nema formalni mehanizam za aneksiju stranih teritorija i njihovih populacija, a takav potez vjerovatno bi izazvao kritike susjednih država i međunarodnih tijela, prenosi EU Today.