Situacija na ratištu u Ukrajini se intenzivira. Obje strane žele završiti rat, kako kažu, tokom 2025. godine. Ukrajinci se sve teže brane, a Rusiju, prema procjenama, sljedeće godine prema očekuje kriza, a moguće i recesija.
Ukrajinski predsjednik je rekao u intervjuu da "treba sve učiniti da se rat završi diplomatskim putem u 2025. godini".
Stajališta dvije strane su dijametralno suprotna, ali i jedni i drugi šalju signale o spremnosti na dogovore, pogotovo jer su "u strahu" od najavljenog "mirovnog prijedlog" novog američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump).
Međutim, eskalacija sukoba je na djelu - u rat se na stranu Rusije uključila Sjeverna Koreja. Zbog toga je odlazeći američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) odobrio Ukrajini da projektilima dugog dometa gađa vojne ciljeve duboko u ruskoj teritoriji.
Putin je na to rekao da to znači "izravno miješanje NATO-a u rat", te je, kako se i očekivalo, potpisao i potvrdio novu rusku nuklearnu doktrinu koja predviđa preventivne nuklearne udare, ali i napade na zemlju koja ne posjeduje nuklearno oružje, a koja bi imala "podršku nuklearnih sila".
I u svjetlu svih tih događaja, koji sada nakon hiljadu dana rata pokazuju da rat protiv Ukrajine ulazi u fazu kulminacije, dolazi i mirovni prijedlog (prilično na tragu plana Donalda Trampa) od turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), koji bi ga trebao predstaviti na samitu G20 koji se održava u Brazilu.
Naime, Erdoan je uspio sve vrijeme ostati "prijatelj" i Kijevu i Moskvi, a da mu ni jedna strana to ne uzima za zlo. Upravo je zato predsjednik Erdoan smatrao da ima "pravo" na svoj prijedlog. On sadrži, prenosi agencija Bloomberg, tri važne tačke - zamrzavanje sukoba po liniji fronte koja je duga gotovo 1300 km, uvođenje "mirovnih snaga", a Kijev bi kao ustupak "zamrznuo" svoje zahtjeve za članstvom u NATO-u na 10 godina (Tramp, podsjetimo, predlaže 20 godina), ali bi zato Ukrajina dobila jamstva da će i dalje dobivati vojnu pomoć. Turske vlasti ovaj pristup smatraju najrealnijim, iako priznaju da će Ukrajina teško prihvatiti ovaj prijedlog, a i Moskva već šalje jasnu poruku da je za nju to neprihvatljivo.
Ruski list RBK piše da bi turski dužnosnici htjeli odgoditi raspravu o dugoročnoj sudbini teritorija i fokusirati se na osiguranje stabilnog prekida vatre, iako je i sam Erdoan često govorio da Turska podržava "teritorijalni integritet Ukrajine", a posebno se to odnosi na Krim. Naime, ne treba zaboraviti da u Turskoj živi velika te politički i ekonomski utjecajna zajednica krimskih Tatara koji su do 1946. godine, kada ih je tadašnji ruski vođa Josif Staljin "izmjestio" i raselio u Sibir i Kazahstan (na njihova je mjesta naselio etničke Ruse) bili većinsko stanovništvo Krima. Erdoan se nada, navodi Bloomberg, da će uvjeriti Zelenskog da učestvuje u mirovnim pregovorima koji bi se održali u Istanbulu jer je "vidio obavještajne podatke koji pokazuju da bi Ukrajina mogla izgubiti mnogo više teritorija tokom sljedećih nekoliko mjeseci ako borbe ne prestanu".
Ruski mediji navode da bi njegov prijedlog mogle podržati i neke članice EU i NATO-a, koje se pribojavaju daljnje eskalacije te opasnosti od mogućeg izravnog sukoba između Rusije i NATO-a.
Podsjetimo da su iz Kremlja Trampov plan nazvali "apstraktnim", a za Erdoanov kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov, kako ga prenosi moskovski Komersant, poručuje da je "neprovediv i a priori neprihvatljiv za rusku stranu" te ističe da Rusija nije promijenila svoje uvjete "mirovnog sporazuma" koje je ljetos iznio ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je, podsjetimo zatražio da se Ukrajina potpuno povuče iz Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporiške oblasti te prizna pripajanje tih područja Rusiji (ta područja su u septembru 2023. godine anektirana). Osim toga, Ukrajina se u potpunosti mora odreći svojih ambicija da pristupi NATO-u te imati neutralni i beznuklearni status, a i Zapad mora "povući" sankcije koje je uveo Rusiji. Dakle, to je Putinov prijedlog.
Osim toga, ne jednom je rekao da Rusija neće pristati ni na kakve međunarodne snage u Ukrajini. Naime, to bi se u Rusiji, bolje reći u Kremlju, percipiralo kao poraz. Ukrajina, podsjetimo, insistira na povlačenju ruskih trupa i povratku na granice iz 1991. godine, odnosno onda kada je ostvarila, raspadom SSSR-a, svoju nezavisnost i kada je i Rusija priznala te granice kao neupite granice Ukrajine.
Iako se množe mirovni prijedlozi, zasad je teško vjerovati da će, u prvom redu Moskva prihvatiti nešto što u potpunosti ne ide njoj u prilog, a više je puta iz Moskve poručeno da se mirovni pregovori mogu održati "samo pod ruskim uvjetima". Drugim riječima, to znači pod uvjetima ukrajinske kapitulacije.