Članice Višegradske grupe snažno podržavaju države Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji (EU), poručeno je na zatvaranju Balkanskog integracionog foruma (BIF).
U Višegradskoj grupi su Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović rekao je da su, u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama, priredili Studiju vanjske politike država Zapadnog Balkana i Višegradske grupe.
On je kazao da su tih deset država analizarili poslije ruske agresije na Ukrajinu.
Radulović je rekao da se još čeka da se Poljska „probudi“ u smislu uticaja na Zapadnom Balkanu.
„Vjerujem da postoji širok prostor za intervencije Poljske, ekonomske i političke. U tom smsilu očekuje se da će Poljska biti jedna od tih koja će podržavati ubrzano pristupanje država Zapadnog Balkana EU“, naveo je Radulović.
On je kazao da je i Češka aktivna, kao i Slovačka koja je je ostala veoma snažan zagovarač članstva Zapadnog Balkana u EU.
„Možemo iz prve ruke to da kažemo za Crnu Goru, ali i za Srbiju, BiH, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Slovačke diplomate su zaista aktivne šriom regiona“, dodao je Radulović.
On je istakao da je i Mađarska još snažan zagovarač evropske integracije svih država Zapadnog Balkana.
„Svaki put kad sam slušao mađarskog ministra vanjskih poslova Petra Sijarta, on je snažno napadao strukture EU što nijesu dovoljno aktivne u vezi promocije integracije država Zapadnog Balkana“, dodao je Radulović.
Kako je naveo, Crna Gora nema otvorenih pitanja sa bilo kojim susjedom, makar ne značajnih.
„Imamo jedno značajnije, a to je granica sa Hrvatskom, ali manje-više to je pod kontrolom, obje države su se dogovorile o koracima kako to da se riješi“, naveo je Radulović.
On je kazao da Crna Gora razvija sjajne odnose sa svim susjedima, ističući da su odnosi sa Srbijom uvijek u „zbunjujućoj situaciji“.
„Aktuelna Vlada pod snažim uticajem Srbijem, naročito predsjednika te države Aleksandra Vučića, koji ima snažan uticaj i kontroliše barem dva subjekta koji su u Vladi“, rekao je Radulović.
Kako je kazao, posljedica je toga su neke odluke Crne Gore u oblasti vanjske politike koje nijesu u skladu sa preferencama EU integracija.
„Postoje određeni poduhvati aktuelne crnogorske vlasti, kao što je Rezolucija o Jasenovcu, koju niko ne razumije“, kazao je Radulović i naglasio da je to stvorilo određene posljedice po odnose sa Hrvatskom.
Kako je rekao, djelovi Vlade su pod kontrolom Beograda, ali ta politika još nije predominantna.
„Međutim postoji opasnost da ta politika može prevladati zavisno od odnosa Vlade. Vidjećemo se kako će reagovati dio vlasti koji nije pod uticajem Moskve i Beograda i da li će pokazati integritet i braniti proevropsku poziciju ili potpsati pod taj uticaj“, dodao je Radulović.
Prema riječima Radulovića, vidjeće se da li će Vlada ići lijevo ili desno.
„U suštitni imamo dva puta, prema istoku – Beogradu, Srbiji i Moskvi ili prema Briselu, ne postoji srednji put. Čak i ako bi pokušali, taj srednji put ne bi bio podržan od država EU“, naglasio je Radulović.
On je kazao da je Crna Gora članica NATO-a, ali da je pitanje kako ispunjava svoje obaveze prema Alijansi i koliko će Vlada biti predana tome.
„Imamo ministra odbrane sa upitnim stavovima po pitanju slanja naših vojnika u zajedničke misije NATO-a“, rekao je Radulović.
Urednik portala Tacno.net Predrag Blagovčanin rekao je da su analizirali neke ključne tačke vanjske politike BiH, navodeći da neke stranke u toj državi podržavaju članstvo u EU i rade u tom pravcu, ali da postoje i oni koji su skeptični i imaju druge prioritete.
„U BiH nacionalni narativ je još dominantan, političke partije su sa desne strane političkog centra ili po sredini, ali imaju tendenciju da se pomjeraju udesno“, naveo je Blagovčanin.
On je istakao da su sve partije izrazile podršku integracijama u EU, ali da njihove političke odluke nijesu uvijek u skladu sa tim.
Blagovčanin je rekao da javno mnjenje u BiH podržava članstvo u EU, ali da postoji određeni stepen skepticizma.
„U skladu sa posljednjim analizama, građani u BiH 73,3 odsto podržavaju članstvo EU. Procenti su mnogo viši u Federaciji BiH u poređenju sa Republikom srpskom (RS), gdje još postoji skepticizam“, istakao je Blagovčanin.
On je istakao da veliki problem u odnosima sa EU uključuje političku nestabilnost, pitanja vladavina prave, vanjske politike, korupcije.
„Najveći problem u vanjskoj poltici BiH je stav prema ruskoj agresiji na Ukrajini. BiH podržava integritet Ukrajine, ali izazov je da se da podrška zbog razlika u BiH“, naveo je Blagovčanin.
On je naglasio da najveći problem leži u biploarnosti političkih odluka u kontekstu Ukrajine, navodeći da RS ima posebne odnose sa Srbijom i Rusijom.
Direktor Istraživačkog centra Slovačkog udruženja za spoljnu politiku Tomas Strazaj rekao je da je Slovačka uvijek bila prijatelj država Zapadnog Balkana.
On je rekao da je Slovačka, uprkos činjenici da se ne graniči ni sa jednom državom Zapadnog Balkana, uvijek taj region smatrala susjednim.
Strazaj je istakao da je Slovačka bila jedna od država koja je imala značajne koristi od pristupanja EU.
On je naglasio da, ukoliko su neki standardi potrebni za državu kandidata, isti standardi bi trebalo da budu i za članice EU.
Kako je rekao, u februaru 2022. godine nije govoreno o agresiji Rusije na Ukrajinu već o eskalaciji, jer agresija na Ukrajinu se dešavala od 2014. godine, na Gruziju još od ranije.
„To jeste promijenilo pravila igre, Rusija nas je zapravo uključila u taj hibridni rat i definitivno nije moguće biti u prijateljskim odnosima sa Rusijom sa jedne strane a da podržavate Ukrajinu“,istakao je Strazaj.
On je ocijenio da je vrijeme za EU da investira više u bezbjednost i odbranu i da treba uložiti još napora.
Direktor Transparensi internešnala u BiH Srđan Blagovčanin kazao je da RS ima specijalne i paralelne odnose sa Mađarskom, a česte su posjete mađarskog premijera Viktora Orbana i ministra spoljnih poslova Petra Sijarta Banja Luci.
„Orban i njegova Vlada su spriječili EU da nametne sankcije RS-u i Dodiku. Vlada Orbana je direktno suštinski pomogla tokom prošlih izbora Vladi Dodika“, dodao je Blagovčanin.
On je podsjetio da su Dodik i njegova vlada pod teškim sankcijama Sjedinjanih Država, a to što Mađarska daje novac i zajmove je direktno protiv politike NATO-a i EU.
„Imamo neke maligne uticaje, a čak i iznutra, u slučaju BiH. Čak i unutar EU postoje maligni uticaji, a to definitivno nije dobro“, naveo je Blagovčanin.
On je, govoreći o vanjskoj politici BiH, rekao da je ta politika žrtva načina na koji država funckioniše.
Blagovčanin smatra da je BiH daleko od toga da ima strukturiranu vanjsku poltiiku, koja je u interesu države.
Istraživač organizacije ESTIMA iz Sjeverne Makedonije Zlatko Simonovski, govoreći o vanjskoj politici u Sjevernoj Makedoniji, rekao je da je proces skrininga uspješno završen i da treba početi sa pregovorima sa EU.
„Zbog spora sa Bugarskom makedonski predsjednik je prvi put otišao u zvaničnu posjetu Sofiji, ali optimizam nije toliko veliki, imajući u vidu da tehnička Vlada Bugarske kaže da je skoro nemoguće da se ponovo pregovara o onome što je već ispregovarano“, rekao je Simonovski.
On je istakao da Sjeverna Makedonija stalno dorpinosi i učestvuje u Fondu za Zapadni Balkan i Višegradskom fondu.
„Obje grupe su važne za Sjevernu Makedoniju“, rekao je Simonovski i dodao da Sjeverna Makedonija promoviše i podržava Otvoreni Balkan i Berlinski proces.
On je naglasio da je nova Vlada odlučila da nastavi sa podrškom Ukrajini, a novi ministar odbrane je već rekao da je još jedan paket pomoći Ukrajini u procesu razmatranja.
„Sjeverna Makedonija je vrijedan igrač u regionalnoj saradnji i Višegradskom fondu“, rekao je Simonovski.
Saradnik u Institutu za vanjske poslove iz Rima Mateo Bonomi rekao je da je ima hipokrizije u inostranoj politici država članica EU.
„Nema integracije bez članstva, a ono što je bilo na meniju za Zapadni Balkan je upravo to“, naveo je Bonomi.
On je rekao da, što se tiče Zapadnog Balkana, neke države treba da dobiju priliku za strukturne promjene, što je prilika koju bi region mogao da iskorsiti.
„Alternativa nije zaustavljanje integracija. Ako bismo došli do toga, prva žrtva bi bila demokratija na Zapadnom Balkanu“, zaključio je Bonomi.
Balkanski integracioni forum, koji je prethodna dva dana održan u Podgorici, pokrenut je u Crnoj Gori 2013. godine, kao platforma za dijalog o politici i osmišljen je da okupi raznolik spektar profesionalaca iz diplomatije, politike, privrede, privatnog i javnog sektora, nevladinih organizacija, medija i akademske zajednice.
