Na današnji dan 1967. godine, umrla je Vivijen Li (Vivien Leigh), diva engleskog i svjetskog pozorišnog i filmskog glumišta. Osvojila je dva Oskara za uloge pripadnica višeg sloja s Juga Amerike: Skarlet O'Hara (Scarlett) u „Prohujalo s vihorom“ (1939.) i Blanš Duboa (Blanche DuBois) u „Tramvaju zvani čežnja“ (1951.).
Vivijen je bila i uspješna pozorišna glumica, a često je nastupala sa svojim mužem, također slavnim glumcem Lorensom Olivijem (Laurence Olivier), koji je i režirao nekoliko njenih predstava. Tokom tridesetogodišnje pozorišne karijere, nastupala je u ulogama heroina u komedijama Noela Kauvarda (Coward) i Džordža Bernarda Šoa (George Shaw) pa do klasičnih šekspirijanskih likova kao što su Ofelija, Kleopatra, Julija i Ledi Magbet.
Li je smatrala da je ne shvataju ozbiljno zbog njene ljepote, ali najveća prepreka joj je bilo njeno krhko zdravlje. Kako je cijelog života patila od bipolarnog poremećaja, stekla je reputaciju teške saradnice, zbog čega joj je patila i karijera. Dodatno ju je oslabila tuberkuloza, koja joj je prvi put dijagnosticirana sredinom četredesetih. Nakon razvoda od Olivijea, 1960., Li je sporadično radila na filmu i u pozorištu, sve do smrti od tuberkuloze.
Umro Denis Didero, francuski filozof
1784. - Umro Denis Didero (Diderot), francuski filozof. Pokretač je monumentalnog pothvata koji je bio sinteza znanja epohe – “Enciklopedije” za čiju izradu je okupio najbolje umove svoga vremena. Lično je redigovao svaki svezak, te napisao više stotina članaka. Uz intenzivan 20-godišnji rad na “Enciklopediji”, napisao je niz važnih filozofskih radova u kojima razvija svoj materijalistički pogled na svijet. Analizirajući u djelu "Saloni" slikarstvo epohe, osnivač je umjetničke kritike.
1796. - Rođen Ignac Kristijanović, hrvatski (kajkavski) književnik, rimokatolički svećenik, biskup i prevoditelj. Jedan od najvažnijih pisaca hrvatske književnosti na kajkavskom književnom jeziku u 19. vijeku. Kristijanović je bio protiv ilirizma zato što je htio njegovati kajkavski književni jezik. Nastavio je Mikloušićevo i Vrhovčevo djelo, da bi preveo kajkavsko “Sveto pismo”. Preveo je 10-12 knjiga iz Starog i Novog zavjeta. Godine 1850., Kristijanović se ostavio prevođenja, jer je nova štokavska književna norma potisnula kajkavsku književnu normu.
1849. - U bici kod Šegešvara poginuo mađarski pisac i revolucionar major Šandor Petefi, reformator mađarske poezije, u koju je unio narodni duh. S 15 godina je postao vojnik, a u revoluciji koja je izbila 1848. bio je jedan od njenih junaka. Prve pjesme napisao je kao gimnazijalac i ubrzo postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pjesnik. Pisao je i novele, romane i drame. Djela: roman "Krvnikovo uže", poezija "Izabrane pjesme", "Petefijeve pjesme", "Apostol", "Vitez Janoš".
Preminuo mađarski kompozitor, pijanist i dirigent Franc List
1886. - Preminuo mađarski kompozitor, pijanist i dirigent Franc List (Franz Liszt), muzičar romantičarskog opredjeljenja i predvodnik nove muzičke škole, pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku, dao klaviru sjaj i snagu orkestra i znatno utjecao na razvoj evropske muzike 19. vijeka. Stvorio je simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponujući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije "Godine hodočašća", "Ljubavni snovi", "Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske pjesme "Prelidi", "Mazepa", "Taso", 20 mađarskih rapsodija, niz klavirskih koncerata, oratorijuma, misa, solo pjesama. Napisao je mnoštvo studija i eseja i biografiju Frederika Šopena (Frederic Chopin).
1906. - Rođen Ivan Softa, bosanskohercegovački književnik. Već prvim romanom “Na cesti” iz 1936. izazvao je pažnju književne kritike, koja ga je nazvala prvim radničkim piscem, poredeći ga s jednim od najboljih svjetskih književnika Maksimom Gorkim. Osim socijalne tematike, zastupljene teme su bile i njegov rodni zavičaj, tj. Hercegovina, njegovo djetinjstvo i uspomene na njega. Tako je nastao i drugi roman "Dani jada i glada" - glasan povik protiv rata i strahota koje donosi (Hercegovina - 1. svjetski rat), o tradiciji i životu, tačnije rečeno "svakidašnjoj jadikovki" ljudi iz zavičaja iz kojeg potječe. Napisao je i roman "Nemirni mir", koji je, prema riječima kritičara "blizak hamsunovskoj imaginaciji gladi i zla, u cjelokupnosti lišen ruralnog, jer je Ivan Softa kroz životnu bitku oblikovao drukčiju modernu svijest i psihologiju", te pripovijetku "Razrovano ognjište".
1912. - Američki ekonomist Milton Fridman (Friedman), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976., začetnik "čikaške škole" u ekonomiji ("pogon o novcu"), rođen je na današnji dan. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i smatrao da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomske politike. Djela: "Studija o kvantitativnoj teoriji novca", "Program za monetarnu stabilnost", "Monetarna historija SAD 1867-1960", "Inflacija: uzroci i posljedice", "Dolari i deficiti", "Optimalna količina novca", "Kontrarevolucija u monetarnoj politici".
1971. - Astronauti Sjedninjenih Američkih Država Dejvid Skot (David Scoti) i Džejms Irvin (James), članovi misije "Apolo 15", postali prvi ljudi koji su se vozili površinom Mjeseca - više od šest sati proveli su u vožnji električnim lunarnim vozilom.
