Rijetke su stvari u kojima je BiH među prvima u Evropi. A ako u nečemu i jeste, to su uglavnom one negativne. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prosječan udio pušača u odrasloj populaciji u 2022. godini u BiH iznosio je više od 36 posto, po čemu je naša država treća u Evropi, iza Srbije (39,5 posto) i Hrvatske (37 posto).

No, kada se pogledaju samo muškarci, tu je BiH uvjerljivi evropski šampion sa 41,6 posto pušača (u Srbiji je 39,9 posto, a Hrvatskoj 36,7 posto).

Na ovaj problem osvrnuo se i prof. dr. sci. Ognjen Brborović, profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i specijalist za javno zdravstvo.

- Postoje svjetski trendovi, postoje evropski trendovi, pa ako hoćete i balkanski trendovi, i svi do jednog, zapravo, idu u istom smjeru, a to je da se pušenje gleda kao neka štetna navika i da se smanjuje broj pušača, te da se smanjuje broj prostora u kojima se puši. Dakle, kad pogledate stvarno trendove u svijetu, od Švedske, koja je trenutno na približno pet posto pušača, to praktički znači da nema uopće pušača u zemlji, do ovih naših južnih dijelova Evrope, gdje je otprilike 20-30 posto pušača, zavisi od zemlje do zemlje, čini se kao da je, bar na nivou svijesti, kristalno jasno da treba prestati pušiti – navodi Brborović u razgovoru.

Spas za ovisnike

No, najveća prepreka prestanku pušenja predstavlja ovisnost pušača koju izaziva nikotin. S tim u vezi, Brborović ističe da odlično prelazno rješenje za trajno odvikavanje od pušenja može predstavljati prelazak na proizvode nove kategorije.

- Ti proizvodi se sad zovu nikotinski proizvodi i jako malo imaju zajedničkih stvari s cigaretama, osim sadržaja nikotina. Neki se čak i ne pale, niti uvlače, nego se jednostavno kroz usnu sluznicu apsorbira nikotin. Tako da imamo čitav niz proizvoda naspram te jedne stare cigarete, koja je neka tradicija, koja je zapravo najtoksičnija. Nema nikakve sumnje da su svi ti novi proizvodi manje štetni. Kad kažem manje štetni, ne mislim marginalno manje štetni, periferno manje, nego ozbiljno manje štetni. Pričamo o do 100 puta manje štetnosti od cigareta – ističe Brborović.

U njih, između ostalog, spadaju proizvodi poput e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i nikotinskih vrećica. Cochrane naučna baza - Electronic cigarettes for smoking cessation (recenzija 78 postojećih studija sa više od 22.000 uključenih sudionika) tako je, naprimjer, zaključila da su e-cigarete efektnije za prestanak pušenja od nikotinskih zamjenskih terapija između 33 i 100 posto. Ministarstvo zdravstva Velike Britanije u svom istraživanju zaključilo je da u kratkom i srednjem roku korištenje e-cigareta predstavlja mali dio rizika u odnosu na pušenje cigareta, te su, prema njihovom mišljenju, e-cigarete 95 posto manje štetne od cigareta.

Prema izračunu Cochrane mreže o uspješnosti e-cigareta u odvikavanju od pušenja, možemo izračunati efekt prelaska pušača na e-cigarete u zemljama regije (efekt s drugim alternativnim proizvodima može biti samo još veći). Osobe koje samostalno ili uz psihološku pomoć prestaju pušiti uspijevaju čak šest mjeseci biti bez cigareta u tek četiri posto slučajeva, dok osobe koje koriste e-cigarete u prestanku pušenja dostižu znatno bolji uspjeh do čak 12 posto. Očekivano je da čak 70 posto svih pušača želi prestati pušiti, a da 50 posto pokuša godišnje prestati pušiti. Preneseno na zemlje regije, izračun pokazuje da deseci hiljada pušača svake godine mogu dodatno prestati pušiti koristeći e-cigarete, u odnosu na broj ljudi koji mogu prestati samostalno, odnosno koristeći psihološku pomoć. E-cigarete su tri puta efikasnije i od postojećih nikotinskih zamjenskih terapija. Potencijal proaktivnog poticanja pušača na e-cigarete pokazuje da je potencijal tih proizvoda ogroman, posebno ako gledamo malo duže razdoblje od 5 do 10 godina.

Brborović navodi kako je nekad i sam bio pušač, te da i na ličnom primjeru može posvjedočiti kako su mu elektronske cigarete i nikotinske vrećice pomogle da se u potpunosti ostavi ove štetne navike.

- Ja sam prestao pušiti, a onda se u Zagrebu desio potres, dva zaredom. U tom potresu sam prilično stradao, jer baš u tom nekom epicentru živim. I ja sam dva dana nakon potresa ponovno počeo pušiti. Dakle, dan nakon potresa sam bio na kutiji cigareta. Onda se, naravno, desio i drugi potres, sisački, pa me to isto zadržalo na cigaretama. Nakon prvog potresa sam godinu i po pušio, a onda sam prešao na električne cigarete. Mislio sam da ću sad neko vrijeme koristiti električne cigarete i onda prestati uopće konzumirati nikotin. Međutim, onda sam iskoristio nikotinske vrećice i to je trajalo svega četiri do šest sedmica. To je tako bezbolno prošlo da moji u domu uopće nisu skužili da sam ja prestao pušiti – navodi doktor.

Primjer Švedske

U smislu prevencije pušenja Brborović smatra da upravo slijeđenje principa smanjenja štete može biti primjer za BiH i države u regionu, te da se u tom smislu trebamo ugledati na Švedsku. Ova skandinavska zemlja će u borbi protiv pušenja ove godine dostići prevalenciju od svega pet posto, a uspjeh je postignut prvenstveno korištenjem i promocijom bezdimnih proizvoda. Uz smanjenje broja pušača, Švedska ima i najmanji broj preranih smrti od bolesti povezanih s pušenjem u čitavoj EU.

- Švedska je bizarna jedna zemlja po mnogo čemu. Jedna od bizarnosti je da su oni prilikom ulazka u EU zaštitili svoje pravo na korištenje duhanskih vrećica. Doslovno, usitnjeni duhan u platnenim vrećicama koje onda oni drže gustima između zuba i obraza i koje se polako otpuštaju i nikotin i druge sastojke duhana. I to su Šveđani napravili. Dakle, smanjili su štetu. Čak i ti mirnim, staloženim i bogatim Šveđanima se prestanak pušenja nije desio sam od sebe, nego su mijenjali veće zlo za manje, potičući pušače da s cigareta prelaze na alternativne nikotinske proizvode – navodi Brborović.

Stres kao uzrok

Brborović je iznio zanimljivu konstataciju, ističući da smatra kako stres uveliko utječe na ovako visok stepen pušača u Bosni i Hercegovini.

- Kao što sam već kazao, zbog stresa poslije potresa i ja sam počeo pušiti. Ono što ja vidim u Bosni i Hercegovini jeste da je to i dalje zemlja koja ima silne stresove. Da nemate te stresove, onda bih imao veća očekivanja o pitanju smanjenja pušača. A ovako, bojim se da, dok se i unutarnja i vanjska politika, i okruženje, i finansije, i sve te stvari ne promijene, nemate dobru podlogu za smanjenja broja pušača. Rekao sam vam da je taj društveni dio ovisnosti užasno važan. Ukoliko ne bude veće stabilnosti i većeg mira, bojim se da ne možete puno očekivati od općeg ovisničkog ponašanja. Ono što javnozdravstvena struka može napraviti jeste da smanji štetu, a prelazak na nikotinske proizvode nove generacije je prvi korak u tom pravcu – navodi Brborović.