NA DANAŠNJI DAN

Tom Henks, najbolji glumac svih vremena, slavi 68. rođendan

Danas je utorak, 9. juli/srpanj 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 176 dana

Tom Henks. ew.com

I.P.

9.7.2024

Na današnji dan 1956. godine, rođen je Tomas Džefri “Tom” Henks (Thomas Jeffrey Hanks), najbolji glumac svih vremena, prema anketi medijske kuće “Ranker”.

Filmski, televizijski i pozorišni glumac, reditelj i producent Henks dvostruki je oskarovac, a njegovi filmovi su zaradili više od 4,9 milijardi dolara u Americi i više od 9,96 milijardi dolara širom svijeta, čineći ga četvrtim glumcem s najvećom zaradom u SAD.

Henks se stekao slavu glavnim ulogama u komedijama “Splaš” i “Big”. Dobitnik je dviju uzastopnih nagrada Oskar za najboljeg glumca, glumeći gej pravnika koji boluje od AIDS-a u “Filadelfiji” i mladića s niskim IQ u “Forest Gampu”. Osim toga, dobitnik je i četiriju Zlatnih globusa i pet nagrada Emi. 

Jan van Ajk. wikipedia.org

Umro flamanski slikar Jan van Ajk

1441. - Umro flamanski slikar Jan van Ajk (Eyck), jedan od najvećih evropskih slikara 15. vijeka, začetnik renesansnog realističkog slikarstva u sjevernoj Evropi, tvorac flamanske slikarske škole. Među prvima je počeo da slika uljanim bojama i spojio je gotsku komponentu s duhom renesanse, otkrivajući svijet čula i iskazavši vrhunsko majstorstvo u slikanju detalja koje je skladno uklapao u cjelinu. Proslavio se oslikavanjem oltara u katedrali u Ganu i izradio je niz izuzetnih portreta.

1877. - U Vimbldonu počeo prvi teniski turnir.

1879. - Rođen italijanski kompozitor Otorino Respigi (Ottorino Respighi), koji je stvarao djela raskošnih orkestarskih boja, uglavnom u impresionističkom maniru. Djela: "Gregorijanski koncert" za violinu i orkestar, simfonijske poeme "Rimske pinije", "Rimske fontane", "Rimski praznici", opere.

1901. - Barbara Kartland (Cartland), britanska književnica ružičastih romana, poznata kao "kraljica romanse", rođena je na današnji dan. Objavila je i historijske i savremene ljubavne romane, u kojima je radnja smještena prvenstveno u viktorijanski ili edvardijanski period. Kartlandova je među najprodavanijim svjetskim autorima 20. vijeka. Mnogi njeni romani su adaptirani u televizijske filmove, uključujući “A Hazard of Hearts”, “A Ghost in Monte Carlo” i “Duel of Hearts”. Na koricama njenih romana nalazila su se umjetnička djela u stilu portreta, koje je obično dizajnirao Frensis Maršal (Francis Marshall). 

Džoni Vajsmiler u ulozi Tarzana. flickr.com

Džoni Vajsmiler, "najbolji Tarzan", preplivao 100 metara za manje od minutu

1922. - Amerikanac Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmuller) preplivao 100 metara za 58,6 sekundi, postavši prvi čovjek kojem je trebalo manje od minutu da prepliva tu dionicu. Bio je peterostruki olimpijski pobjednik, a nakon plivačke ostvario je i uspješnu karijeru filmskog glumca. Godine 1965., primljen je u Kuću slavnih vodenih sportova. On je šesti glumac u historiji filma kojem je dodijeljena uloga strip-junaka Tarzana, koju je tumačio u dvanaest tada vrlo uspješnih filmskih hitova. Njegova pojava, poznati urlik te uspješni filmovi su doveli do toga da ga i danas smatraju najuspješnijim interpretatorom Tarzana. Nakon Tarzana još je bio poznat i po ulozi “Džima iz džungle”, koju je također ponovio u više filmskih nastavaka.

1925. - Rođen Borislav "Bora" Stanković, košarkaš, trener, dugogodišnji generalni sekretar Međunarodne košarkaške organizacije. Bio je jedan od osnivača KK Crvena zvezda. Igrao je za njenu prvu, najtrofejniju generaciju (1946. – 1948.) i s njom osvojio tri prvenstva (1946., 1947., 1948.). Zatim je igrao i za Željezničar (1949. – 1950.) i Partizan (1950. – 1953.). S reprezentacijom Jugoslavije učestvovao je na prvom Svjetskom prvenstvu 1950. u Buenos Airesu te na Evropskom šampionatu 1953. u Moskvi. Ukupno je za nacionalni tim od 1948. do 1953. godine odigrao 36 utakmica. Od 1954. Stanković je bio predsjednik Takmičarske komisije Košarkaškog saveza Jugoslavije, a potom, od 1956. do 1966., generalni sekretar. Na mjestu generalnog sekretara Međunarodne košarkaške federacije nalazio se od 1976. do 2002. Njegov boravak na ovoj funkciji obilježile su brojne promjene (uvedena linija za tri poena, promijenjena dimenzija terena, vrijeme je počelo da se računa po četvrtinama, a ne po poluvremenima kao do tada…), ali se kao njegovo najveće dostignuće vodi uključivanje američkih profesionalaca (NBA igrača) u međunarodnu košarku na Olimpijske igre 1992. godine.

1932. - Umro američki pronalazač King Kemp Žilet (King Camp Gillette), koji je izumio nožić za brijanje, kod nas poznat kao "žilet", prema francuskoj verziji njegovog prezimena.

1941. - Strijeljan Otokar Keršovani, novinar i revolucionar, zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom i Zvonimirom Richtmannom. Učestvovao je u pokretanju časopisa “Nova literature” zajedno s Veselinom Maslešom (1928.) i sarađivao u “Letopisu Matice srpske”. 

Hamdija Kreševljaković. wikipedia.org

Preminuo Hamdija Kreševljaković, bh. historiograf

1959. - Preminuo Hamdija Kreševljaković koji je ostavio neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Svoj interes usmjerio je na istraživanje društveno-ekonomskih prilika u BiH u doba Osmanskog Carstva. Objavljivao je svoje naučne radove sarađujući bez prekida i, tako reći, bez predaha u edicijama Naučnog društva, Zemaljskog muzeja, Historijskog društva, Orijentalnog instituta, Zavoda za zaštitu spomenika i Enciklopediji FNRJ. Njegovi glavni radovi su: "Kazandžijski obrt u Bosni i Hercegovini", "Prilozi povijesti bosanskih gradova pod Turskom upravom", "Stari bosanski gradovi", "Stari hercegovački gradovi", "Dženetići - prilog izučavanju feudalizma", "Kapetanije", "Čizmedžijski obrt", "Hanovi i karavan-saraji", "Sarački obrt u starom Sarajevu", te mnoga druga djela od oko 40 radova koja je Kreševljaković objavio.

1997. - Američkom bokseru teške kategorije Majku Tajsonu (Mike Tyson) izrečena jednogodišnja zabrana izlaska na ring i kazna od tri miliona dolara zato što je tokom meča za titulu svjetskog prvaka ujeo za uho svog protivnika Ivandera Holifilda (Evander Holyfield).

2006. - Kod Nijagarinih vodopada svečano otkriven spomenik velikom naučniku Nikoli Tesli.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.