Ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Čavušolu (Cavusoglu) u članku pod naslovom "Ono što učinimo danas, odredit će sutrašnjicu", koji je objavljen u "The Washington Timesu", osvrnuo se na stav svijeta prema koronavirusu.

- Čovjek nakon svakog kataklizmičnog događaja, ima tendenciju da misli da svijet nikad neće biti isti. Istina je ovog puta da se svijet na određene načine mora mijenjati. Globalna historija puna je takvih prekretnica i skoro su sve bolne. Godinama smo upozoravani da bi pandemija mogla biti ta kataklizma. Dijelu čovječanstva koji živi usred ratova koji bjesne, kriza, endemskih krhkosti, kolapsa države i ljudske bijede, moglo bi se oprostiti što misli da gore ne može biti. Oni koji žive u mirnim, prosperitetnim regijama, mogu pomisliti da ih ništa neće povrijediti i da im je suđeno da ostanu sretni. Pandemija je, ipak, takva kakva jeste, nijedno društvo, nijedan pojedinac se ne može nadati da će biti izvan dosega smrtonosnog virusa – naveo je Čavušolu, napominjući da se zbog toga distanciramo od drugih, od blagoslova društvenih interakcija.

Čavušolu je dodao da je epidemija stigla na sve kontinente, izuzev Antarktika, da se brojke kreću prema milionu i da će ga sigurno nadmašiti, da je više od trećine čovječanstva u kućama, a svim onim životima koje smo u šokantnim brojevima već izgubili, pridružit će se i mnoštvo drugih. Ekonomski danak ove pandemije, smatra Čavušolu, također će biti zastrašujući i može biti dugoročan. Utjecaj na postojeće državne ranjivosti, na politiku i sigurnost zasigurno će opteretiti vlade širom svijeta. Tek moramo ugledati svjetlost na kraju ovog tunela i ne možemo ga čekati. Ovo je vrijeme za razmišljanje, ali i za liderstvo i akciju. 

- Globalni sistem bio je u rasulu čak i prije nego što je koronavirus pogodio čovječanstvo. Turska je branila stav da se sistem mora reformirati. To smo nazvali "Svijet je veći od pet" agendom koja se odnosi na zastarjeli sastav Vijeća sigurnosti UN-a, ali se tu ne zaustavlja. Kao zemlja koja se morala suočiti s neprestanim sukobima i ljudskom nesrećom u svom bliskom susjedstvu i kao domaćin najbrojnijoj izbjegličkoj populaciji na svijetu, znali smo da sistem ne funkcionira. Godine 2008., kada je svijet bio pogođen ekonomskom pandemijom, zemlje grupe G20 uspjele su donijeti osjećaj nekog smjera pa tako i stabilnosti za posustalu svjetsku ekonomiju. Sistem je tada djelovao, ali u velikoj mjeri zahvaljujući relativno novom globalnom akteru. Moramo se pripremiti za sličan ekonomski udar i ovog puta te, s jedne strane, osigurati da sistem funkcionira, dok s druge strane radimo na neophodnim izmjenama – ističe ministar vanjskih poslova Turske.

Zdravlje prioritet

Naglasio je da je glavni prioritet zaštita zdravlja, zaštita ljudi od COVID-19.

- Podržavamo pravovremenu izjavu G20 kojom su se čelnici obavezali djelovati solidarno u borbi protiv pandemije i štititi globalnu ekonomiju i trgovinu bez restrikcija. Proširivanje SWAP ugovora među značajnijim je mjerama dogovorenim unutar grupe G20. Sretni smo što je G20 prihvatio naš prijedlog o formiranju Koordinacione grupe visokih dužnosnika, jer trebamo usko koordinirati pitanja poput upravljanja granicama i repatrijacije građana. Zahvaljujem Kanadi na iznošenju inicijalnih ideja o njenim modalitetima. G20 se ponovo pokazuje kao pravi format u upravljanju globalnom krizom - dodao je Čavušolu.

Prema njegovim riječima, brojne zemlje, također, donose jake pojedinačne mjere, uključujući i Tursku. Naglašava, međutim, da pojedinačni napori neće biti dovoljni. Čavušolu je dodao da globalni izazov zahtijeva globalni odgovor, prvo na frontu javnog zdravstva, a potom i u ekonomiji, te dugoročno u reformi međunarodnih institucija i načinu na koji ih zemlje podržavaju. Nadležne međunarodne institucije trebaju preuzeti djelotvornu ulogu u pružanju finansijske pomoći i pomoći u medicinskoj opremi. Zaštita krhkih zajednica, neregularnih migranata i izbjeglica i podrška zemljama domaćinima sada su još važniji. Globalne mreže snabdijevanja i kargo transferi moraju se odvijati nesmetano.

- Sankcije kao direktno političko sredstvo moraju se ocijeniti s humanitarnog stajališta. Mnoge sankcije, uključujući i one protiv Irana, štete samo iranskom narodu, ali i njihovim susjedima. U vrijeme pandemije, taj je rizik još veći. Zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje, posebno u Africi, ne smiju se ostaviti po strani – naveo je Čavušolu. 

Ostvarimo preokret

Još jedna tema koja se tiče svih nas i kojoj je prijeko potreban globalni odgovor, prema njegovim riječima, jeste zaustavljanje sukoba koji imaju vrlo teške posljedice po ljude, ekosisteme, ekonomiju i našu savjest.

- Stoga pozivamo međunarodnu zajednicu da se povuče iz svih sukoba, da prekine neprijateljstva i iskreno traga za dijalogom i pomirenjem, uključujući na Bliskom istoku. Geopolitička nadmetanja i politički prigovori imaju malo smisla kada se zna da se svijet bori za svoje zdravlje i da svi pate. Ovaj poziv neće proći nezapaženo ako svi posvetimo jednu minutu da ga podržimo širom svijeta – ističe Čavušolu.

Kako je dodao, ova generacija lidera odlukama koje danas donosi u vezi sa pandemijom, zapravo definira budućnost svjetskog poretka.

- Sjeme koje danas sijemo, uskoro će nam biti pred očima kao realnost. Realnost globalnog sistema utemeljenog na pravilima, mreža funkcionalnih nacionalnih država koje su otporne i odgovorne, ekonomija koja nikoga ne ostavlja po strani i koristi svima, sve to podržano odgovarajućim međunarodnim organizacijama i fokusirano na dobrobit ljudi, bez obzira na nacionalnu pripadnost, vjeru ili rasu, može biti nadohvat ruke. Jer, alternativna traganja nemaju smisla, mogu čak biti štetna za opće dobro. Stoga bi ova pandemija mogla biti preokrenuta bez obzira na svu bol i patnju koju je uzrokovala ako svi odlučimo da ostvarimo preokret. Ostanite kod kuće i budite sigurni – zaključio je Čavušolu u članku pod naslovom "Ono što učinimo danas, odredit će sutrašnjicu", koji je objavljen u "The Washington Timesu", saopćeno je iz Ureda za medije Ambasade Republike Turske u BiH.