U intervjuu za „Dnevni avaz“ zastupnik u Skupštini KS i predsjednik Kantonalnog odbora SDA Faruk Kapidžić, arhitekt po struci, govorio je o skrivenim planovima gradnje novih megalomanskih objekata u Sarajevu, ulozi Benjamine Karić u tome, radu Zavoda za razvoj, zašto je problematična gradnja World Trade Centra te o opasnosti od klizišta na Trebeviću.

Bili ste vrlo kritični prema Benjamini Karić nakon što je na sjednici Gradskog vijeća uputila tačku, koja je i usvojena, o stavljanju van snage Odluke o izmjenama i dopunama odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana „Centar Novo Sarajevo“. Zašto?

- Gradsko vijeće je 2021., kao jedan od posljednjih poteza tadašnjeg gradonačelnika Abdulaha Skake, izglasalo smjernice koje su popravljale situaciju u odnosu na predloženi plan koji je bio katastrofa, jer su koeficijenti i visina i količina gradnje bili ogromni i užasni. Te smjernice sam kao ministar izradio sa Zavodom za planiranje, u skladu sa urbanističkim planom, koji je tada bio važeći i u skladu sa zaključkom Studije o vjetrokoridorima. Kada je došla za gradonačelnicu, Karić je trebala ući u provođenje tih smjernica, odnosno da se radi regulacioni plan u Zavodu za planiranje, ali ni ona ni Zavod za planiranje po tom pitanju nisu ništa napravili, da bi ih sad stavili van snage.

Zašto je to loše?

- Pa, posljedica može biti da se ostane na starom planu iz 2015. ili 2016. koji je katastrofalan. „Sarajevo Tower“ je prvi veliki objekt u nizu koji su planirani, a koji se protežu sve do Marijin-Dvora. Evo, sad je trojka uspjela povući odluku o vjetrokoridorima i donijeti Nacrt urbanističkog plana, ne urbanistički plan, nego Nacrt urbanističkog plana. Ja sam govorio da je to rupa u proceduri i da će se uraditi krucijalni regulacioni planovi pa tek onda donijeti urbanistički plan, i to se obistinjava. Jer je odmah kod Mercatora krenula gradnja od 22 sprata, pa onda tu kod bivše mljekare se grade ogromni stambeni gabariti. Znate li šta je to? To su vam 3,4 hiljade ljudi. To vam je hiljadu vozila. To vam je hiljadu i po vodokotlića koji trebaju da se napune i isprazne između 7 i 8 ujutro. Je li neko misli da mi imamo infrastrukturu za to? Kad se to sve napravi, kad se to sve naseli, to vam je novi grad u gradu.

"Neka grad razvija prema Sarajevskom polju“

U intervjuu koji je dao „Dnevnom avazu“ direktor Zavoda za razvoj rekao je da Vaši navodi ne stoje i da se u njegovom mandatu po tom pitanju ništa drastično nije desilo niti da bi on dozvolio da se izgradi nešto poput spomenutog „Towera“.

- Neka odgovori zašto je onda dozvolio kod Mercatora da se izgradi objekt s visinom od 22 sprata ili onoliki gabariti na mjestu nekadašnje mljekare. On je to dozvolio, kao i izgradnju na Koreji bivšoj, objekt do objekta, mastodont čitav. Ako mi obrazloži da je to stručno i dobro, ja ću reći da nisam stručnjak i da se nikad više neću oglasiti.

Muharemović tvrdi i da zaključci Studije o vjetrokoridorima na koju se često pozivate nisu dobri i da se ne može zbog toga obustavljati gradnja.

- Dobro, visoke zgrade kao nisu problem, i vidite šta se desi sada – ne isporučuju grijanje stotinama stanova u Vogošći. Ti ljudi će priključiti peći i ložiti. I na tom malom prostoru jedne zgrade izbacit će se deset ili pedeset ložišta. Ako same zgrade malo utječu na zagađenje zraka ili prostrujavanja, šta kada uz takvu koncentraciju stambenih jedinica dobijete i ogromnu koncentraciju voznog parka? Je li ta vozila zagađuju ili ne? Da ne spominjem putnu infrastrukturu i zakrčenja u saobraćaju. To je površan pristup i traženje izgovora da bi se moglo graditi. Gospodin Muharemović rekao je da je dosta sa stopiranjem izgradnje i da slijedi razvoj Sarajeva. Nemam ništa protiv toga, ali neka ga razvija u Sarajevskom polju. Nek napravi infrastrukturu i neka tamo idu investicije. Ja sam bio u desetinama svjetskih trgovačkih centara u Evropi i nijedan nije u epicentru.

Investicije bez infrastrukture

Da, šta je pogrešno u projektu izgradnje World Trade Centra na prostoru Vilsonovog?

- Ako može stati u plan koji je još važeći, jer novi nije usvojen, sa onih trideset hiljada kvadrata uz glavnu saobraćajnicu, ako u to može da se uklopi, ja nemam ništa protiv. Ali promijeniti to i podići na 140 hiljada kvadrata i dobiti gabarit prema glavnoj cesti u visini od pedeset metara i dužini od dvjesto, je suludo. SCC će izgledati smiješno u odnosu na takav gabarit, a to im je plan i hoće da usvoje i objekt prema Vilsonovom, na mjestu zelene površine, u okviru tog kvarta koji je visine 20 metara. Uz ta dva objekta nema ni parka, imate ogromnu koncentraciju stambenog prostora, sadržaja i mi ćemo se apsolutno zagušiti. Nema dovoljno struje, nemamo dovoljno vode, ni kanalizacije ni odvoda. To bi se sve trebalo nanovo praviti. Također, nemamo ni saobraćajnicu, ni južnu ni sjevernu longitudinalu, kamoli da razmišljamo o nekim tunelima da to pročepimo. Ništa Zavod za planiranje na tome ne radi, ali će vrlo rado braniti privatne investicije.

Usljed još jednog mastodonta, na Trebeviću se pojavilo klizište. No, to nije u nadležnosti ni gradskih ni kantonalnih niti općinskih vlasti, iako su one konačno reagirale.

- Reakcija nadležnih je bila i dobra, ja sam reagirao na sjednici na pojavu klizišta, možda pomalo i panično, ali čisto da uozbiljim ljude, i nadležni su reagirali. Dobro je da se nešto poduzima, moglo bi puno više, ali dobro je i ovo jer do jučer nije praktično ništa. Sanirao sam jedno veliko klizište kroz „Avazov“ toranj. Tu smo skupa mi, investitor i projektant, izgradnjom sanirali klizište koje je desetinama godina bilo problem. Ali ono na Trebeviću izgradnja ne može sanirati jer se nalazi na vrhu klizišta. S obzirom na to da je prostor u nadležnosti drugog entiteta, možda nije loše pozvati i visokog predstavnika da zaustavi lokalne vlasti u Republici Srpskoj od onih ludila. To bi bilo dobro i za njih i za nas, jer je ono uništavanje i prirodnog zaštićenog područja i aktiviranje klizišta. A imate i još jedno klizište sa strane Brusa koje će kliznuti u Miljacku i nama će u gradu napraviti havariju vode ako se desi da se začepi Miljacka.

Puno para ne znači puno znanja

Koji investitor uopće pri zdravoj pameti može praviti na klizištu megalomanski objekt, iako sutra i on sam može da sklizne?

- Puno para u džepovima nekog moćnika ne znači puno znanja. Imate ljude koji su sa parama vrlo dobro svjesni opasnosti od takvih poduhvata, pa ne rizikuju. A ovo je očito neznanje i investitora i onog ko mu daje dozvole. Oni su jednostavno našli lokaciju na kojoj im odgovara pogled na grad i računaju da će to prodati brzo, ali očito im ni na pamet nije pao problem klizišta. Ozbiljni investitor vam nikad ne bi ušao u takav projekt bez da provjeri koji je problem klizišta i koliko ga to može, u konačnici, koštati.

100 godina neodržavano

Svjedočili smo nedavno stravičnoj nesreći u Novom Sadu nakon što je, poslije pada nadstrešnice na autobuskoj stanici, život izgubilo 14 ljudi. Tim povodom ste upozorili i na opasnost od neodržavanih objekata u Sarajevu.

- Ja znam da su austrougarske zgrade, naprimjer, u toliko lošem stanju jer više od 100 godina nisu adekvatno održavane ili se možda uopšte nisu ni održavale. Stoga ako se, naprimjer, desi, ne daj Bože, nešto poput onog zemljotresa koji je bio u Hrvatskoj, kod nas bi bila 100 puta gora havarija.