Ljubljenje gosta ili kolege bilo je tradicija u Kijevskoj Rusiji.

Bio je to znak da nekoga "simpatizirate". No, i u prošlom stoljeću ljubljenje muškaraca bilo je vrlo popularno. Muškarci su se ljubili u specijalnim prilikama, u ratnim pobjedama, nakon velikih bitki.

No, lideri SSSR-a bili su, također, poznati po toplom zagrljaju i prisnom poljupcu. Staljin je ljubio sovjetske pilote, a Hruščov prvog čovjeka u svemiru Jurija Gagarina.

Ali najpoznatiji po sočnom poljupcu u usta bio je Leonid Brežnjev, glavni sekretar sovjetske komunističke partije od 1964. do 1982. 

Povodom tih poljubaca kolale su mnoge šale. Takozvani trojni Brežnjev je postao čuven u svijetu (nešto kao što je danas način na koji se Donald Tramp rukuje): jedan u lijevi obrazi, jedan u desni i treći poljubac usne na usne.

Neki državnici nisu bili sretni zbog takvog načina pozdravljanja i tražili su način da ga eskiviraju.

Tako je kubanski lider Fidel Kastro (Castro) odlučio nakon slijetanja u Moskvu izaći iz aviona s cigarom u ustima. Brežnjev je jednostavno ostao bez mogućnost da pokaže svoju rusku dobrodošlicu.

Rumunski lider Nikolaj Čaušesku (Nicolae Ceausescu), koji je navodno patio od bakteriofobije, našao je način da izbjegne poljubac i pritom ne uvrijedi Brežnjeva. Istina, nije poznato kako mu je to uspjelo. Možda je stvar bila u tome što je Rumunija uživala poseban status u Istočnom bloku.

Neki državnici ipak nisu imali ništa protiv ljubakanja sa sovjetskim čelnikom. 

Poljubac premijerke Indije Indire Ganhi i Brežnjeva i danas krasi zid njenog doma - muzeja. 

No, o jednom poljupcu pričalo se decenijama. Poljubac Tita i Brežnjeva je, kažu, bio tako jak da je Josipu Brozu prokrvarila usna.

Ali najpoznatiji poljubac Brežnjeva je svakako onaj s čelnikom Istočne Njemačke Erihom Honekerom (Ericho Honecker) 1979. godine, koji je postao besmrtan zahvaljujući slikaru Dmitriju Vrubelju. 

Umjetničko djelo je naslikano na Berlinskom zidu uz riječi: "Bože, pomozi mi da preživim ovu smrtonosnu ljubav!"