Nijedna televizijska serija u posljednje vrijeme nije izazvala toliko pažnje koliko HBO-ova “Černobil”.
Priča o nuklearnoj katastrofi postala je nevjerovatan televizijski fenomen, emitiranje je počelo uoči završnice “Igre prijestolja” pa, dok je ta potukla sve rekorde gledanosti, ova mini serija popela se na prvo mjesto najbolje ocijenjenih programa te vrste na popularnom internet-portalu www.imdb.com.
Nije to hir nekolicine ljubitelja dokumentarnih drama katastrofe, čak 100.000 korisnika tog portala dalo je ocjene (za “Igru prijestolja” glasalo ih je milion i po).
Vijest je kasnila nekoliko dana
Profesorica Lamija Tanović prisjetila se za “Dnevni avaz” ove najveće evropske nuklearne katastrofe svih vremena. Podsjetila je odmah na početku na činjenicu da su Rusi pokušali sakriti katastrofu i da su švedski naučnici prvi progovorili te razotkrili cijelu misteriju.
- Kad se neki radioaktivni materijal prospe u okolinu, mnogo zavisi od meteoroloških prilika, poput vjetrova i oblaka, dokle će taj zagađeni materijal stići. On se u ovom slučaju kretao prema Skandinaviji, koja je, nakon zemalja regiona, prva bila na udaru – kazala je Tanović.
Ističe da su građani bivše Jugoslavije u prvi mah bili na neki način pošteđeni polucije radioaktivnim materijalom.
- Sjećam se da smo se spremali da idemo na more za 1. maj i naša mlađa kćerka je dan prije dobila ospice pa smo morali ostati kod kuće. Vijest je, naravno, kasnila nekoliko dana. Sjećam se da su nam zabranjivali da jedemo zelenu salatu, jer se sumnjalo da je zagađena i otrovna – prisjetila se Tanović.
S obzirom na to da je u tadašnjoj Jugoslaviji nuklearni institut u Vinči jedini imao nuklearni reaktor, koji je, ipak, bio samo eksperimentalan, tadašnji stručnjaci mogli su potvrditi stanovništvu o kakvoj je katastrofi riječ te koliko je opasna.
Tri vrste zračenja - alfa, beta i gama
- Neke veće posljedice nisu se mogle osjetiti. Ipak smo mi daleko. Naravno, naši stručnjaci su mjerili nivo radijacije. Stradali su oni koji su direktno bili izloženi radijaciji. Čovjek ne može znati je li izložen zračenju ili ne. Možete biti smrtno ugroženi a da niste ni svjesni. Veoma je opasno ako se neki takav element proguta. Jer, postoje tri vrste zračenja alfa, beta i gama, koje su, ustvari, elektromagnetni talasi i oni su najopasniji – rekla je Tanović.
Prema njenim riječima, vrlo je opasno i danas se izlagati prostoru koji je u prošlosti bio izložen bilo kakvom radioaktivnom zračenju.
- Neki radioaktivni elementi mogu biti kratkoživući pa se raspadnu za nekoliko sekundi ili minuta. Takvi se danas koriste u medicini. Onaj pacijent koji primi takvu terapiju, bude na neki način izvor zračenja pa se takvi pacijenti zadržavaju neko vrijeme. S druge strane, postoji upravo uranij, kojem treba mnogo godina da se raspadne i teško je riješiti ga se. Mnogo vremena treba da se očisti i da se dobije sredina koja nije radioaktivna – kazala je Tanović.
Tipična sovjetska elektrana
- Današnja nuklearna postrojenja su sigurna, jer imaju sigurnosne cikluse, ali historija nas je naučila da se tragedija ipak može desiti. Černobil je imao nizak sistem sigurnosti. To je tipična sovjetska elektrana, kojih je bilo više, ali su sve ugašene. Nama je trenutno najbliža bugarska nuklearna elektrana. Međunarodna agencija za atomsku energiju iz Beča, u kojoj radi skoro 7.000 najvećih profesionalaca, obilazi nuklearke širom svijeta i provjerava sigurnosne sisteme – rekla je Tanović.
Pripjat je nekad imao 50.000 stanovnika, danas je grad duhova
Područje oko elektrane i dalje ostavlja dojam postapokaliptične pustoši, gdje lutaju psi, a vegetacija se širi u napuštene zgrade bez prozora.
U Pripjatu, gradu duhova, koji je nekad imao 50.000 stanovnika, od kojih je većina radila u elektrani, ostao je zapušteni i zahrđali zabavni park, koji se upravo nekoliko dana nakon katastrofe trebao otvoriti.
Jedna černobilska turistička agencija nudi obilazak lokacija koje su prikazane u seriji, uključujući bunker u kojem je donesena prva odluka lokalnih službenika da se područje nakon eksplozije ne evakuira.
