Dvije godine je u Turskoj na snazi bilo vanredno stanje, koje je uvedeno nakon pokušaja puča u julu 2016. godine. Predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) uveo je oštre mjere. Vanredno stanje sada je ukinuto. Znači li to da će sada biti bolje?
Jula 2016. godine turska vlada saopćila je da su za pokušaj izvođenja puča odgovorni članovi Gulenovog pokreta koji se nalaze u vojnim redovima.
Turski predsjednik Erdoan okarakterizirao je Gulenov pokret kao terorističku organizaciju i uveo tromjesečno vanredno stanje. Vlada je zbog toga mogla upravljati pomoću dekreta.
Njima su u državne institucije uvedena nova pravila. Zbog masovnog otpuštanja zaposlenih u javnim službama i masovnih hapšenja, opozicija ja vanredno stanje okarakterizirala kao "civilni puč i lov na vještice". Opozicija je bezuspješno tražila ukidanje vanrednog stanja - ono je produžavano sedam puta.
Za vrijeme vanrednog stanja ukupno su izdata 32 dekreta. Prema zvaničnim podacima, privedeno je 160.000 ljudi, a uhapšeno ih je 70.000 - među njima i novinari, borci za zaštitu ljudskih prava i opozicioni političari.
Protiv 155.000 ljudi pokrenuta je istraga zbog "članstva u terorističkoj organizaciji".
Tokom dvogodišnjeg trajanja vanrednog stanja, prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova, 121.311 osoba dobilo je otkaze u javnoj službi, sa univerziteta je otpušteno 7.000 ljudi, od čega 5.700 akademskih radnika.
Zatvorene su i škole, odnosno privatne obrazovne ustanove za koje se sumnjalo da su u vezi s Gulenovim pokretom.
Dekretima koji su izdati tokom vanrednog stanja zatvoreno je 70 novina, 20 časopisa, 34 radiostanice, 33 TV stanice i 30 izdavačkih kuća, čime je bila ozbiljno ugrožena sloboda medija.
