Nakon provedenih predsjedničkih izbora i očekivane pobjede Vladimira Putina, Rusija će ove godine intenzivirati svoje aktivnosti na Balkanu, upozorava Mark Galeoti (Galeotti). 

U obimnoj analizi, koju je objavila nevladina organizacija Evropsko vijeće za vanjske odnose (ECFR), on ističe da će ruske aktivnosti u našem regionu biti donekle drugačije nego do sada.

Veliki poraz

Galeoti, citirajući i nekoliko ruskih zvaničnika, najavljuje da će zvanična Moskva ovog puta imati pristup Balkanu s bezbroj manje vidljivih aktivnosti. Promjena je to dosadašnjeg pristupa, nakon što je Rusija pretrpjela nekoliko poraza u našem regionu – od propasti „Južnog toka“ do neuspjelog državnog udara u Crnoj Gori.

U analizi pod naslovom „Je li Balkan spreman za novu rusku oluju“, autor ističe i ulogu Nikolaja Petruševa, nekadašnjeg agenta KGB-a, a sada prvog čovjeka Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije i bliskog Putinovog prijatelja.

On je, naprimjer, jedan od ključnih aktera dolaska stotinjak Kozaka u Banju Luku prije dvije godine. Taj čin, za Galeotija, pokazatelj je načina djelovanja Kremlja u režiji političkog policajca iz vremena Sovjetskog saveza.

Petrušin je, ističe analitičar ECFR-a, ključna ličnost za Balkan. On je tu kada treba iz Srbije izvlačiti ruske špijune koji su organizirali pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, ali i tražiti načine da se, sa što manje novca, posvađa što više Balkanaca.

- Rusija na Balkan gleda kao na bojno polje u njenom „političkom ratu“. To je poligon za kompenzaciju gubitaka drugdje i karta na globalnom geopolitičkom polju za pogađanje i cjenkanje. Balkan dobiva na značaju s objavom EU o njenom obnovljenom interesu za ovaj region – ističe Galeoti.

Dodaje i da Rusiju ne zanima da je na Balkanu bolje, već sasvim suprotno!

U prilog tezi o obnovljenom, jačem angažmanu Rusije ovom regionu navodi se i izjava šefice evropske diplomatije Federike Mogerini (Federica Mogherini), koja je upozorila da bi „Balkan vrlo lako mogao postati šahovsko polje na kome velike sile igraju svoje igre“.

Promjena pristupa

Galeoti poziva EU da bitno promijeni svoj pristup regionu, da ubrza proces priključenja Balkana Uniji i djelima pokaže da joj je stalo do napretka u ovom dijelu Evrope.

Ističe i da će Moskva vrlo spretno iskoristiti svaku grešku Unije, što je do sada bezbroj puta i učinila.

On poziva čelne ljude institucija u Briselu da krajnje ozbiljno shvate ruske aktivnosti i da se ne zanose da će problemi nestati „obećanom perspektivom ulaska u EU“.

Eklatantan primjer Srbije 

Čak 47 posto anketiranih u Srbiji smatra Rusiju najvećim donatorom. To, upozorava Galeoti, je veoma opasna zabuna. EU je od 2000. do 2013. poklonila Srbiji 3,5 milijarde eura. Rusija je objavila da će produžiti rok za dostavu kredita od 338 miliona dolara za željeznice Srbije.

- Čak je i predaleki Japan uložio puno više u Srbiju – ističe Galeoti.

Uloga Turske

Iako im interesi vrlo često nisu podudarni, Rusija i Turska su sve prisutnije zajedno protiv EU na Balkanu, ističe analitičar ECFR-a.

On navodi da je predsjednik Erdoan (Erdogan) preokupiran idejom neootomanizma i da je posebno aktivan na Kosovu i u BiH.

To izaziva rastuću zabrinutost u Briselu i prijestonicama ključnih država EU – navodi Galeoti.