Prijevremeni parlamentarni izbori u Kataloniji bit će održani danas, čime počinje novo poglavlje u najvećoj političkoj krizi u Španiji, u posljednjih 36 godina.
Oko 5,5 miliona stanovnika pokrajine na sjeveroistoku ima pravo glasa na izborima koji će se održati samo dva mjeseca nakon referenduma o nezavisnosti odmetnute španske pokrajine, koji je sud u Madridu proglasio protuustavnim, a policija pokušala nasilno spriječiti.
Zabranjeni referendum ipak je održan, ali njegovi organizatori nedugo nakon toga su uhapšeni i optuženi. Trenutno se nalaze u pritvoru, na uvjetnoj slobodi ili poput smijenjenog predsjednika vlade Karlesa Pudždemona (Carles Puigdemont) u Belgiji.
Španska vlada, koja je uvela vanredne mjere u Kataloniji i suspendirala njenu autonomiju, najavila je da će ih ukinuti ako Pudždemon i njegovi separatisti izgube na izborima, piše Index.hr.Član 155 španskog Ustava aktiviran je prvi put nakon uvođenja demokratije u tu mediteransku zemlju 1978. godine. Ministarstva u Madridu preuzela su upravljanje katalonskom administracijom nakon što je 27. oktobra u katalonskom parlamentu izglasana nezavisnost.
Raspala se koalicija boraca za nezavisnost
Kriza koju su izazvali referendum i proglašenje nezavisnost, vanredne mjere i prijevremeni izbori doveli su je do razdora u vladajućoj koaliciji koja podržava nezavisnost.Koalicija "Zajedno za Da", koja je nakon pobjede na zadnjim izborima 2015. dovela Kataloniju na rub odvajanja od Španije, više ne postoji:
Republikanska ljevica Katalonije (ERC) i desni centar Katalonska evropska demokratska stranka (PDeCAT), koje su činile tu koaliciju, takmiče se odvojeno.
Vođa PDeCAT-a Pudždemon je u Belgiji i ako se vrati u Španiju, bit će uhapšen zbog pobune. Predsjednik ERC-a Oriol Junkueras (Junqueras) nalazi se u pritvoru pored Madrida budući da mu je odbijeno puštanje na uvjetnu slobodu.
Pudždemon i Junkueras bili su predsjednik i potpredsjednik vlade Katalonije, stoga ostaje nejasno ko će voditi katalonsku vladu u slučaju da pobijedi lERC s Junkuerasom na čelu liste ili novooformljena koalicija "Zajedno za Kataloniju" na čijem je čelu Pudždemon.
Treća i manja stranka za nezavisnost, antikapitalistička Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), zahvaljujući kojoj su pobornici nezavisnosti u posljednje dvije i pol godine imali prevagu u parlamentu sa sjedištem u Barceloni, također izlazi sama na izbore.Ove tri stranke imale su 72 od 135 zastupnika, što im je omogućavalo izglasavanje zakona koji su Kataloniju dovele na naslovnice svjetskih medija. Za natpolovičnu većinu potrebno je 68 zastupnika.
Pobornici ujedinjene Španije, uvjereni u svoju pobjedu na izborima, odlučno su krenuli u kampanju. No ni oni ne izlaze udruženi u jedan blok.
Stranka centra Građani, nastala na protivljenju nezavisnosti, prerasla je 2014. na nacionalni nivo te je sada četvrta po veličini stranka u Španiji.
Građani su najjača unionistička stranka u Kataloniji. Nakon nje, tu su stranka lijevog centra PSOE i Narodna stranka desnog centra, koje upravljaju Španijom posljednje četiri decenije. Niti jedna od njih, međutim, ne pobjeđuje u Kataloniji niti je favorit na ovim izborima.
Rezultat potpuno neizvjestan, Podemos bi mogao presuditiSve ankete ukazuju na potpuno neizvjestan rezultat. Ni jedna stranka samostalno ne dobiva potrebnu većinu od 68 zastupnika. Trenutni favorit je Pudždemonov ERC, ali ova stranka neće moći nastaviti proces traženja samostalnosti bez podrške drugih stranaka. A za vrat joj pušu Građani koji se protive nezavisnosti.
Katalonija, gdje se proizvede oko 25 posto svih roba i usluga u Španiji, mogla bi sedmicama biti bez nove vlade dođe li do neriješenog rezultata. Izgledno je da će se nakon izbora ipak formirati savezi i koalicije na liniji: zagovornici republike Katalonije – zagovornici jedinstvene Španije. Dok su prvi optuživali protivnike zbog policijskog i političkog obračuna Madrida s Barcelonom, drugi optužuju prve da su proglasili nezavisnost na temelju izuzetno tanke parlamentarne većine i referenduma čija je regularnost vrlo upitna.Ipak, presudnim bi se mogli pokazati glasovi stranke Catalunya en Comú, katalonske podružnice lijevog Podemosa. Ta stranka, čiji je član gradonačelnica Barcelone Ada Kolau (Colau), protivi se jednostranom proglašenju nezavisnosti, ali podržava organiziranje legitimnog referenduma o nezavisnosti. Na takav sporazumni referendum ne pristaje španska vlada u Madridu niti PSOE, najveća opoziciona stranka u španskom parlamentu. Catalunya en Comú također se protivi mjerama koje je Madrid uveo u Kataloniju.
Izbori se odvijaju neposredno prije Božića, na radni dan, no očekuje se veliki odaziv. Pobornici nezavisnosti još od oktobra poručuju kako nisu umorni od izlaska na biračka mjesta te da vjeruju svojim političarima. Pa ipak, mnogi su se nadali jednoj zajedničkoj listi. S druge strane, stanovnici koji podržavaju Španiju, tzv. "tiha većina", također bi trebali izaći u mnogo većem broju nego dosad.Izglasavanje nezavisnosti u katalonskom parlamentu dovelo je Španiju u najveću političku krizu nakon 1981. godine kada je propao pokušaj državnog udara. Srijeda, dan uoči izbora, ostavljena je kao dan za promišljanje. Kampanja je službeno završila jučer, a iako je ishod neizvjestan, izvjesno je da današnji izbori neće razriješiti tu krizu niti zaliječiti duboki jaz u katalonskom i španskom društvu.
