Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv Nedjeljka Obradovića, bivšeg komandanta Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika tokom 1993. i 1994. na području Čapljine, potvrđeno je za Detektor.

U saopćenju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) se navodi kako postoji osnovana sumnja da je Obradović, kao komandant Prve brigade HVO-a Knez Domagoj, od aprila 1993. do aprila 1994. "zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima 'Dretelj' i 'Gabela' u općini Čapljina i drugim objektima koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka".

- Okrivljenik, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne - navodi se u saopćenju DORH-a.

Obradović je, prema saopćenju, pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice, te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u tom periodu.

Optužnica je dostavljena Županijskom sudu u Splitu na potvrđivanje.

Detektor je ranije pisao kako su iz Tužilaštva BiH potvrdili da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela krivično gonjenje Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.

U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravosnažno osuđeni na 111 godina zatvora, utvrđeno je kako je do smrti jednog zarobljenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a lišili vode i hrane zatočenike po naređenju Obradovića.

Vijeće je zaključilo da su od jula 1993. do početka oktobra 1993. godine zatočenike u zatvoru u "Dretelju" teškim zlostavljanjima podvrgavali ne samo vojni policajci i "stražari" nego i osobe koje su u zatvor dolazile "sa strane" – stanovnici s tog područja, vojnici HVO-a i Hrvatske vojske (HV) – a ponekad, pod prinudom, čak i drugi zatočeni Bošnjaci, iako je naredbom Nedjeljka Obradovića od 3. jula 1993. bio zabranjen ulazak neovlaštenim osobama.