Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) potpisao je Izvršnu uredbu kojom ublažava dosadašnja ograničenja na rudarenje uglja i izvoz, te tako pokreće široku revitalizaciju industrije uglja u Americi.
Cilj je, kako je istaknuto, ojačati energetsku nezavisnost SAD, posebno usljed rastuće potražnje za električnom energijom koju generiraju centri za obradu podataka vještačke inteligencije, te zadržavanje tehnološke dominacije.
Pravna garancija
- Vraćamo industriju koja je bila napuštena. Ugalj je čist, lijep i ponovo će imati centralno mjesto u američkoj ekonomiji - kazao je Tramp, koji je prethodne administracije Džoa Bajdena (Joe Biden) i Baraka Obame (Barack) optužio za “rat protiv uglja”.
Izvršna uredba američkog predsjednika predviđa niz koraka kojima će se smanjiti regulatorne prepreke za termoelektrane na ugalj, ubrzati procesi odobravanja otvaranja novih rudnika te otvoriti dodatne površine za eksploataciju. Ne otkrivajući mnogo detalja, najavio je i klauzulu koja će predstavljati neku vrstu pravne garancije da budući predsjednici ovakvu uredbu neće moći poništiti.
Svjetska velesila
Ova vijest, brzinom svjetlosti, jučer se proširila i bila je predmet komentara u svim rudnicima uglja u FBiH, kaže za “Avaz” predsjednik Sindikata radnika rudnika uglja u FBiH Sinan Husić. Rudari u BiH ohrabreni su zbog činjenice da se ni svjetska velesila poput SAD ne odriče uglja.
Husić podsjeća da već dugi niz godina rudari upozoravaju da se naša zemlja ne može odreći ovog prirodnog bogatstva, a pogotovo što bi bez uglja ostali u mraku ili prisiljeni uvoziti struju i tako urušiti kompletnu ekonomiju.
- Kad vidimo šta rade moćne države, već sada se možemo početi debelo kajati što nismo izgradili zamjenske kapacitete u termoelektranama Tuzla i Kakanj ili izgradili objekt u Banovićima. Ne možemo kazati da nismo imali vremena. Da li sad imamo izgleda? Mislim da najodgovorniji nivoi u državi trebaju iskoristiti i minumum mogućnosti i ponovo te projekte oživjeti. Što da mi to ne uradimo kad to rade puno bogatiji od nas – kaže Husić.
Da smo morali kupovati energiju, bili bismo na koljenima
On dodaje da, uprkos direktivama usmjerenim na smanjenje emitiranja stakleničkih plinova, pored zemalja koje ne pristaju na gašenje svojih rudnika, čak i u Njemačkoj raste proizvodnja struje iz uglja.
- Mi smo u početku iskazivali neslaganje zbog inicijativa da se ova proizvodnja gasi, a onda su nas počeli optuživati da smo neuki, da hoćemo u 21. vijeku pod zemlju da kopamo ugalj. Ni ta mašinerija nije bezazlena, pa smo s vremenom shvatili da nema ni svrhe pričati. A onda smo predosjetili da će Tramp aktivirati ugalj – naglašava Husić.
Energiju iz uglja nije moguće potpuno nadomjestiti
Proizvodnja električne energije iz uglja u Evropi trenutno ima žuti, a vrlo brzo će dobiti i crveni karton, izjavio je za “Avaz” bivši federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić.
- Mi živimo u EU, a ne u SAD. EU je napravila strategiju i po toj strategiji se ponaša. Uspostavljena je Energetska zajednica, BiH je njen član i ako ne bude ispunjavala bilo koju od predloženih mjera i izmjena zakona, uključujući i rudarski sektor, BiH će dobiti sankcije od EU. Što se tiče energije iz uglja, to sam govorio i tokom mandata, ona je nezamjenjiva stopostotno. Mora se imati određen oblik iz uglja i čvrstih energenata jer svjedoci smo promjenjivosti u proizvodnji energije iz solara, vjetra i vode. Nema vode, vjetra ili sunčanih dana, nema struje, pa šta ćemo onda – kaže Džindić.
On ne vjeruje da će Trampove (Trump) uredbe utjecati na promjene evropskih propisa. S druge strane, smatra da se period do dana instrukcije za konačno gašenje postrojenja, treba pametnije iskoristiti.
- U vrijeme pandemije mi smo pustili u rad nekoliko blokova, jer nam je falilo električne energije. To smo iskoristili i da izvezemo značajnu količinu. Nažalost, iz izvora koji su dostupni danas ne vidim da Elektroprivreda BiH na tom polju nešto radi. Da, dok još može, maksimalno proizvede, proda i ostvari neki profit od kojeg će remontovati blokove ili uložiti u nove projekte. Vidim potpunu stagnaciju što se tiče naših resursa. EU još nije rigorozna prema nama i to treba pametno iskoristiti – ističe Džindić.
Upozorava da projekte treba početi odmah, jer njihova priprema i realizacija dugo traje, pa BiH može doći u situaciju da od izvoznika, postane uvoznik struje. Kada je riječ o CO2 taksi, Džindić pojašnjava da je ona trebala biti davno uvedena, ali da u međuvremenu BiH nije izvršila potrebna prilagođavanja.
- To Evropu ljuti. Na zadnjem sastanku Energetske zajednice sam bio lično prisutan, gdje su ljudi bili razočarani što nam je i dalje glavna smjernica termoenergija, uz nekih 40 posto iz obnovljivih izvora. Oni žele da se smanji proizvodnja iz uglja i od tog plana Evropa neće odustati – ističe Džindić.
