Nemirna geopolitička situacija usporila je energetsku tranziciju u svijetu. 

O tome je u centralnom Dnevniku HTV-a novinar HRT-a Mladen Sirovica razgovarao je s energetskim stručnjakom Ivicom Jakićem.

Američki povratak na naftu i plin: Utjecaj na cijene i zelenu tranziciju

Američka energetska politika dramatično se mijenja te se fokus stavlja na naftu i plin. Šta će to značiti za zelenu tranziciju, hoće li ona osjetno usporiti pojasnio je u centralnom Dnevniku HTV-a energetski stručnjak Ivica Jakić.

- Činjenica je da američko vraćanje nafte i plina nije imala tolikog uticaja na Evropu jer Evropa ipak ostaje pri tranziciji i projekti koji su se počeli raditi u Evropi temeljeni na obnovljivim izvorima energije, pogotovo na vodiku, i dalje idu. Jasno, ne možda u tolikoj mjeri koliko se očekivalo da će sada biti godinu-dvije uspon, ali u svakom slučaju se nastavljaju. Čak bih rekao još i više, vezano za čeličnu industriju, petrokemijsku industriju, koja traži vodik za svoje zelene proizvode - istaknuo je Jakić.

Jakić je rekao i što će veći američki naglasak ma naftu u plin značiti za njihove cijene.

- Vraćam se na konstataciju predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) u predizbornom razdoblju koji je rekao da će prepoloviti cijene nafte i plina. Sad očekujemo da se to dogodi, a činjenica je i da cijene nisu porasle. Velika količina plina i nafte koja ide iz Amerike prema Evropi ili prema Aziji utiče na to da cijena bude dosta niža nego što se očekivalo - pojasnio je Jakić.

O Vladinom paketu mjera: Dobro je da cijene energije ostaju prihvatljive

Jakić je komentirao i najavljen Vladin novi paket mjera za građane i poduzetnike.

- Za građanstvo je dobro da je Vlada ostala pri subvencioniranoj cijeni, što znači da se cijena ne mijenja. Ja se zalažem da industrija ima nešto nižu cijenu jer je u Hrvatskoj stvar obrnuta u odnosu na to kako je u Evropi. Industrija ima veću cijenu nego građanstvo, dok je u Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama stvar obratna. Veća je cijena građanstvu nego što je za industriju - naglasio je Jakić.

Dodao je i kako pohvaljuje odluku da se energija ipak zadrži na nekom nivou kojia je prihvatljiv za građane.

- Prihvaćamo da je to rješenje u smanjenju inflacije. Osim toga daje i veći zamah industriji i građanstvu da se osjećaju puno godnije i sigurnije - istaknuo je Jakić.

O širenju LNG terminala: Ključno je pronaći krajnje korisnike plina

LNG terminal na Krku trebao bi povećati svoj kapacitet na čak 6 milijardi kubičnih metara. Jakić je pojasnio šta time dobivaju i ima li interesa za taj nivo kapaciteta.

- Vlada se odlučila da se taj LNG terminal kao prvi blok napravi prije par godina. Mislim da je danas stigao 115. LNG brod na iskrcaj, a s druge strane ide se na proširenje takozvanog drugog modula da bi se stiglo na 6,1 milijardi kubnih metara. I druge države u okruženju rade na svojim LNG terminalima. Naveo bih Albaniju koja u Loreu radi svoj veliki terminal koji ima zajedničku snagu oko 6 milijardi kubičnih metara i također je plutajući. Radi ga zajedno s američkim Exxonom koji je investitor i želi da se taj plin proširi na Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Grčka je također pustila u pogon pliutajući LNG terminal kapaciteta 6,1 milijardu kubnih metara plina koji se nalazi u Aleksandropolisu. Također je cilj da ise ide s plinom u Grčkoj i prema Bugarskoj, ali i prema Sjevernoj Makedoniji i prema sjevernim državama. Znači, naš LNG terminal koji je napravljen, koji ima svoje kapacitete zakupljene, koji se sad širi, morat će dobro razmisliti kome će davati taj plin - pojasnio je Jakić.

Na pitanje koliko je važna južna interkonekcija prema Bosni i Hercegovini Jakić je rekao kako je ona sada krucijalna.

- Moramo biti objektivni. Ako imate LNG terminal i vi kao njegov operator ne zarađujete puno novaca jer nije vaš plin, a niste ni krajnji korisnik. Hrvatska Vlada mora naći krajnjeg korisnika. Ako sad pogledamo južnu interkonekciju koja spaja preko hrvatske strane Bosnu i Hercegovinu mora se ići u jedan ozbiljan projekt potrošnje plina. Smatram da je jedino rješenje plinska hibridna elektrana negdje u Hercegovini oko Mostara i da ju radi zajedno HEP i EPHZHB (Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne) - rekao je Jakić.

Smatra da na taj način plinska elektrana 300-400 MW koja će puštati vodik, hibridna i na tragu zelene tranzicije, rješenje za plin koji će dolaziti preko južne interkonekcije u Bosnu i Hercegovinu.

- Ako mi samo pustimo dovod plina prema Bosni i Hercegovini vezani na BH Gas i očekujemo tko će ga kupiti, nismo napravili veliki posao. Mi moramo imati svog vlastitog potrošača u zajednici sa elektroprivredom Herceg-Bosne - kazao je Jakić.

O mogućem ulasku JANAF-a u NIS: To je jako dobra ideja

Jakić je prokomentirao JANAF-ovu osjetljivu situaciju s Naftnom industrijom Srbije. Naime, ministar ekonomije Šušnjar ovih dana poručuje da ne bi bila loša ideja da JANAF može otkupiti udjel ili dio udjela u Naftnoj industriji Srbije.

- To je isto kao što sam sad rekao. Ako Hrvatska dobije zajedno plinsku elektranu sa elektroprivodom Herceg Bosne, s našim HEP-om, isto je to očekivati da JANAF ide u zajedničko vlasništvo sa Srbijom u NIS. To je ideja jako dobra. Ne zaboravimo, Hrvatska ima sa Slovenijom nuklearnu elektranu. Mađarska ima s Hrvatskom MOL. Ne vidim razlog zašto ne bi Hrvatska imala zajedno sa Srbijom zajedničko vlasništvo u rafineriji - istaknuo je Jakić.