Ustavni sud BiH utvrdio je da pojedince odredbe Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine te su one stavljene van snage.

- Obrazlažući odluku, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio na dosadašnju vlastitu praksu tumačenja čl. I/2. i III/3.b) Ustava BiH. Zatim, Ustavni sud je ukazao da iz sadržaja osporenih odredbi i navoda podnosilaca zahtjeva proizlazi da se u ovom predmetu suštinski postavlja pitanje je li za potrebe održavanja referenduma i pokretanja građanske inicijative mogla biti uspostavljena nadležnost Republičke izborne komisije (u daljnjem tekstu: RIK) da pravilnikom propisuje formu i sadržaj glasačkog spiska (član 22. stav (5) ZRGI-ja), da donosi pravilnik na osnovu kojeg zaključuje i potvrđuje konačne izvode iz glasačkog spiska koji se koristi za provođenje referenduma i da propisuje rokove i način za zaključivanje i potvrđivanje konačnog glasačkog spiska i za dostavljanje podataka o promjenama u evidenciji građana koji glasaju u inozemstvu (član 24. stav 4. ZRGI-ja), da za potrebe vođenja glasačkog spiska i izradu izvoda iz glasačkog spiska potrebne podatke preuzima posredstvom Ministarstva unutrašnjih poslova (član 26) i da donosi uputstvo kojim utvrđuje način i postupak izvoda iz glasačkog spiska za glasače koji su vezani za domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta i koji se nalaze u ustanovama za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija ili drugim ustanovama, a imaju pravo glasati na referendumu (član 30).

Zatim, Ustavni sud je, krećući se u granicama konkretnog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ukazao na vlastitu praksu iz odluka u predmetima br. U-4/12 i U-12/24 u kojima je razmatrao pitanja nadležnosti Izborne komisije u Republici Srpskoj da za potrebe održavanja općih i lokalnih izbora u tom entitetu odlučuje o pitanjima u vezi s biračkim spiskom. U vezi s tim, Ustavni sud je zaključio da ni Izbornim zakonom ni Odlukom koju je CIK donio na osnovu ovlaštenja iz Izbornog zakona nije predviđena bilo kakva nadležnost RIK-a da odlučuje o biračkom spisku, niti da donosi podzakonske akte koji se odnose na birački spisak za potrebe provođenja referenduma, niti se može zaključiti da postoji nadležnost da potrebne podatke preuzima posredstvom Ministarstva unutrašnjih poslova. Nasuprot tome, Ustavni sud zapaža da iz sadržaja odredbe člana 2.9 stav (4) Izbornog zakona proizlazi da je CIK jedino tijelo koje je odgovorno za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine. Također, iz člana 3.1 Izbornog zakona proizlazi da se, pored ostalog, Centralni birački spisak formira, vodi i koristi i za provođenje referenduma, što upućuje na zaključak da se za provođenje referenduma mogu koristiti samo podaci iz tog spiska koji vodi CIK, naročito imajući u vidu činjenicu da je u članu 3.7 stav (3) Izbornog zakona propisano da CIK može utvrditi izvod iz Centralnog biračkog spiska i za potrebe provođenja referenduma. Stoga, Ustavni sud je zaključio da su odredbe Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na Centralni birački spisak primjenjive na postupak provođenja referenduma i građanske inicijative u Republici Srpskoj.

Na osnovu toga, Ustavni sud je, primjenjujući načela i stavove iz svoje dosadašnje prakse, zaključio da osporene odredbe člana 22. stav (5), člana 24. stav (4), te čl. 26. i 30. ZRGI-ja predstavljaju normiranje oprečno izričitim odredbama člana 2.9 stav (4), člana 3.1, člana 3.4 stav (3), člana 3.5 stav (2), člana 3.6 stav (2) tačka e), člana 3.6 stav (7), člana 3.7 stav (3) i člana 3.14 Izbornog zakona BiH kao „odluke institucija Bosne i Hercegovine“. Ustavni sud je naglasio da se, u suštini, osporenim odredbama koje je donijela Narodna skupština ponavlja tekst odredbi Izbornog zakona BiH o nadležnosti CIK-a i, bez bilo kakvog ustavnog ovlaštenja, nadležnost za reguliranje takvih pitanja s ciljem provođenja referenduma i građanske inicijative se povjerava RIK-u. Na takav način, kako je naglašeno, Narodna skupština je u cijelosti zanemarila odredbu člana 20.11 Izbornog zakona kojom je propisana obaveza entiteta da uskladi svoje zakone i propise s Izbornim zakonom. Stoga, Ustavni sud je zaključio da odredbe člana 22. stav (5), člana 24. stav (4), te čl. 26. i 30. ZRGI-ja, koji je donijela Narodna skupština, nisu u skladu sa čl. I/2, III/3.b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine zbog toga što su donesene protivno odredbama Izbornog zakona, čime je prekršeno ustavno načelo vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, prema kojem su entiteti dužni poštovati zakone na nivou Bosne i Hercegovine, kao i načelo obaveze poštovanja „odluke institucija Bosne i Hercegovine“ iz člana III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine - naveli su iz Ustavnog suda BiH.