Mubarek ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara i to je mjesec koji ima duboku simboliku i duhovnost, kazao je za "Avaz" prof. dr. Esmir Halilović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu (IPF) Univerziteta u Zenici.

- Deveti mjesec je mjesec kada dolazi do rođenja djeteta i svi smo uglavnom došli na ovaj svijet nakon devet mjeseci trudnoće. Tu imamo jednu simboliku, gdje ramazan predstavlja naš duhovni preporod, ili naše ponovno duhovno rađanje. Mubarek ramazan pruža ljudima priliku da se vrate Gospodaru Svjetova, da se u potpunosti duhovno očiste i da iz ramazana izađu kako Poslanik, s.a.v.s. savjetuje, čisti od grijeha, kao što dijete dođe na ovaj svijet čisto od grijeha.

Ramazan je ogromna životna duhovna prilika za svakog od nas da pogotovo u savremenom dobu, ludilu konzumerizma i materijalizma, ponovno oćutimo svoju duhovnost, da shvatimo da smo kao ljudi izgrađeni od duše i tijela, da su to dvije sastavnice našeg bića i da ni u kojem slučaju nije dobro za čovjeka da zapostavi svoju dušu i da se sroza na nivo animalnog i materijalnog - kazao je dr. Halilović.

Bogobojaznost

Trebamo se truditi da iz ramazana izađemo kao bogobojazni ljudi koji znaju za sebe, Gospodara Svjetova i koji znaju odgovore na esencijalna pitanja, a to je ko smo, šta smo i kuda idemo poslije naše smrti, naglasio je dr. Halilović.

- To je jedna svijest o Dragom Bogu i svijest da smo mi Njegovi i da se u konačnici Njemu vraćamo. Uzvišeni Allah, dž.š. nam ustvari daje recept kako doći do toga, pa nam otkriva na istoj stranici Časnog Kur'ana na kojoj propisuje post ramazana i kaže: "Mjesec ramazan je onaj u kojem je objavljen Kur'an". Kur'an je put ka našem duhovnom pročišćenju, razmišljanju o njegovim porukama i poukama i razmišljanju kako ga primijeniti u našim vlastitim životima, što je nešto dragocjeno za svakog čovjeka, pojedinca - smatra dr. Halilović.

Samodisciplina

Treba razumjeti da islam propisivanjem posta želi da razvije samodisciplinu kod vjernika, jer je vjernik osoba koja treba da u potpunosti kontroliše svoje nagone, pa čak i ono što mu je dozvoljeno od jela, pića i tjelesnog uživanja u halalu i da se sustegne tih nekih 13 ili 14 sati dok posti, pojasnio je dr. Halilović.

- Moramo shvatiti da imamo Gospodara kojem ćemo se vratiti i da nismo bogovi, već grješna stvorenja i da trebamo prepoznati svoje dobre i loše strane, te da na taj način shvatimo ramazan kao priliku da se oslobodimo svih negativnih navika koje svako od nas ima. Svi islamski ibadeti, namaz, post, zekat, sadaka i svi drugi imaju za cilj da nas preodgoje i poprave naše duhovno stanje i da kroz određene žrtve koje su relativno male, od vremena, imetka, uživanja, da jednostavno to posmatramo kao priliku za naš duhovni rast, odnosno približavanje Uzvišenom Allahu, dž.š. - kazao je dr. Halilović.

Kontinuitet duhovnosti

Samokontrola je posebna stvar i to je disciplina koja se treba konstantno razvijati, smatra dr. Halilović.

- Ramazan je samo jedan od mjeseci u godini. Međutim, mi mimo ramazana trebamo da shvatimo da ta disciplina treba da nas krasi tokom cijele godine, a to će biti putem nastavka naših dobrih djela nakon ramazana. Nećemo klanjati 20 rekata teravije mimo ramazana, ali ćemo voditi računa da klanjamo redovno farzove, sunnete, po mogućnosti još neku nafilu i po mogućnosti da ustanemo klanjati noćni namaz. Poslanik, a.s. preporučuje da postimo od svakog mjeseca po tri dana, da imamo taj kontinuitet te naše duhovnosti i prisjećanja na ibadete koje smo činili u mubarek ramazanu - pojašnjava dr. Halilović.

Duhovni preporod

Danas je čovjeku najpotrebniji duhovni preporod, jer se čovjek udaljio od svoje esencije, od Dragog Boga - kazao je dr. Halilović.

- Ljudi su se udaljili jedni od drugih i na kraju krajeva, čovjek se udaljio od samog sebe. Uzvišeni Allah kaže "Oni su zaboravili na Allaha, pa je Allah Uzvišeni učinio da zaborave na sami sebe". To su ljudi koji ne znaju smisao postojanja na ovom svijetu i koji su degradirali sebe na status životinje. Kur'an upravo ocrtava ta dva realiteta između kojih se čovjek nalazi, animalni realitet životinje koja ima strasti, ali nema obavezu da se klanja Uzvišenom Bogu i s druge strane, realitet meleka koji nema strasti, ali ima razum, čistu inteligenciju i pokoravanje Dragom Bogu. Čovjek je pozicioniran između dva realiteta. Ako se čovjek ne bude pokorio Dragom Bogu, onda on sam sebe srozava na nivo životinje, ili ispod tog nivoa. Često vidimo da ljudi rade veće zločine i gore stvari, nego što to životinje rade. S druge strane, Poslanik, a.s. nas uči da čovjek ukoliko bude radio na sebi i na svom duhovnom blagostanju, ima priliku da bude poput meleka ili da bude čak bolji od njih - zaključio je za "Avaz" dr. Halilović.