Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović održao je vanrednu konferenciju za medije u pres-sali Predsjedništva BiH.

- Predsjednik susjedne Srbije nije nadležan da se miješa u unutrašnju i vanjsku politiku međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. U međunarodnom pravu je zabranjeno miješanje jedne ili više država u unutrašnje, ili vanjske poslove druge države. 

Između ostalog, skrećem pažnju na sljedeće akte koji zabranjuju predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da se miješa u unutrašnja pitanja države BiH, a to su: Povelja UN-a iz 1945. godine, Deklaracija o nedopustivosti miješanja u unutrašnje poslove država i zaštiti njihove nezavisnosti i suverenosti iz 1965. godine, Deklaracija o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji između država u skladu s Poveljom UN-a izu 1970. godine, Završni akt Helsinške konferencije o sigurnosti i saradnji u Evropi iz 1975. godine i Deklaracija o nedopustivosti miješanja u unutrašnje poslove država iz 1981. godine.

Uzdržavat se od prijetnji i upotrebe sile

Republika Srbija se na ovo dodatno obavezala potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH 1995. godine, čiji član 1. eksplicitno precizira: Strane će provoditi svoje odnose u skladu sa principima sa izloženim u Povelji UN-a, kao i u Helsinškom završnom aktu i drugim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi. 

Posebno, strane će u potpunosti poštivati suverenu jednakost jedna druge. Rješavat će sporna pitanja mirnim sredstvima i uzdržavat će se od bilo kakvih akcija putem prijetnji i upotrebe sile, ili na bilo koji drugi način protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti BiH ili bilo koje druge države.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne samo da nije nadležan da se miješa u unutrašnja pitanja države BiH, već mu međunarodno pravo to eksplicitno zabranjuje. Bosna i Hercegovina i Republika Srbija su suverene i pravno jednake države. Pravna jednakost država proizlazi iz svojstva države da je suverena i da je subjekt međunarodnog prava. Subjekt se u međunarodnom pravu definira kao vrhovna vlast države na njenom području koja isključuje vlast drugih država i nije podvrgnuta nikakvoj višoj vlasti.

U Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, član 10. jasno piše: Savezna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina priznaju jedna drugu kao suverene i nezavisne države unutar njihovih međunarodno priznatih granica. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije nadležan da mijenja Opći okvirni sporazum za mir u BiH koji su potpisale Republika Bosna i Hercegovina, Savezna Republika Jugoslavija, pravni sljedbenik Republika Srbija i Republika Hrvatska, a koji su svojim potpisima svjedočile najveće svjetske sile, kao garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma je prihvaćeno da će Visoki predstavnik nadzirati implementaciju ovog međunarodnog sporazuma i da će države potpisnice u potpunosti sarađivati s Visokim predstavnikom. Članom 5. ovog Aneksa jasno je propisano da je Visoki predstavnik konačni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zato, naglašavam, predsjednik Srbije nije nadležan da tumači Dejtonski mirovni sporazum, niti da nadzire njegovu implementaciju. To pravo prema Dejtonskom mirovnom sporazumu pripada Visokom predstavniku.

Konačne i obavezujuće odluke

Ustavom BiH aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma određeno je da Ustavni sud BiH, između ostalog ima, isključivo jurisdikciju da odluči o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu i koji je između entiteta ili između BiH i jednog entiteta ili entiteta i institucija Bosne i Hercegovine.

Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće. Dakle, predsjednik susjedne Srbije nije nadležan da tumači Ustav BiH. Ta nadležnost, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu pripada Ustavnom sudu BiH.

U preambuli Ustava BiH jasno piše, između ostalog, opredjeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu s međunarodnim pravom. Ne postoji nijedna odredba u Dejtonskom mirovnom sporazumu koja govori o mogućnosti uništenja države Bosne i Hercegovine.

Naprotiv, Ustav BiH eksplicitno propisuje da će država Bosna i Hercegovina preuzeti i dodatne nadležnosti koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.

I tu da budemo vrlo precizni. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije nadležan da bude advokat destruktivnih pojedinaca u bh. entitetu RS koji pokušavaju razoriti državu BiH i ugroziti mir i stabilnost u regiji. U Ustavu BiH, član 1 tačka 1 jasno piše – Republika BiH čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država s unutrašnjom strukturom modificiranom kako je ovdje određeno i sa postojećim, međunarodno priznatim granicama.

Ona je ostala kao država članica UN i može kao BiH zadržati ili se prijaviti za članstvo u organizacijama unutar UN sistema i drugih međunarodnih organizacija.

Dakle, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije nadležan da tumači kontinuitet države Bosne i Hercegovine, jer je to jasno propisano Ustavom BiH.

U Ustavu Bosne i Hercegovine član 2. tačka 2. jasno piše - prava i slobode određene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, u njenim protokolima direktno će se primijenjivati u Bosni i Hercegovini.

Oni će imati prioritet nad svakim drugim zakonom. Podvlačim, predsjednik Srbije nije nadležan da tumači ljudska prava i osnovne slobode u BiH. To je precizno riješeno ustavom Bosne i Hercegovine.

U Ustavu BiH član 3. tačka 2a jasno piše - entiteti će imati pravo da uspostave paralelne odnose sa susjednim državama u skladu, pa ovo posebno naglašavam, suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mora, kako i piše u Ustavu, poštivati suverenitet Bosne i Hercegovine. Postojanje nezavisnih pravosudnih institucija - Sud BiH, Tužilaštvo BiH, VSTV BiH zasnovano je na Ustavu BiH i zakonima koje je jednoglasno usvojila Parlamentarna skupština BiH.

Presuda Miloradu Dodiku

To su potvrdile i nadležne institucije koji su ovlašteni tumači i garanti zaštite Ustava BiH. Predsjednik Srbije nije nadležan da tumači i da se miješa u rad pravosuđa u drugim državama, a pogotovo nije tumač i garant Ustava BiH.

Nezavisnost pravosuđa u BiH je garantirana od država i zaštićena je nacionalnim i međunarodnim pravom. Dužnost je svih ustanova, vladinih i drugih, da poštuju nezavisnost pravosuđa.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije nadležan da osporava odluke nezavisnih pravosudnih institucija BiH. Prvostepena presuda Suda BiH kao nezavisne i pravosudne institucije predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku nema nikakve veze s entitetom RS i srpskim narodom, kao što ni presude visokom zvaničnicima iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda nemaju nikakve veze s Bošnjacima i Hrvatima.

O odlukama i presudama nezavisnih pravosudnih institucija BiH ne može biti pregovora. Zato je izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je presuda Miloradu Dodiku presuda srpskom narodu u cjelini potpuno neutemeljena i neodgovorna.

Predsjednik Srbije nije nadležan da ocjenjuje presude nezavisnih pravosudnih institucija u državi BiH. Antidejtonske i nelegalne aktivnosti predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika i njegove organizirane grupe, kojima se ugrožavaju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, predstavljaju teško krivično djelo.

Predsjednik Srbije nije nadležan da tumači krivično zakonodavstvo države BiH, a posebno je nedopustivo da on podržava otvorene antidejtonske pokušaje razaranja države Bosne i Hercegovine.

Uvjeren sam da ogromna većina građana iz susjednje Srbije, kao i BiH, želi mir, prijateljske međudržavne odnose, saradnju i razvoj. Dvije nezavisne i suverene države BiH i Srbija trebaju da grade dobre i ravnopravne odnose utemeljene na principu suverene jednakosti država, ali i svih drugih načela na kojima su utemeljene Ujedinjene nacije. Regija treba mir, stabilnost, razvoj i saradnju država. Poziv na saradnju i čuvanje mira ne treba shvatiti kao slabost, to je poziv da radimo u interesu mladih ljudi i u BiH i u Srbiji. 

Ključne evropske države koje su izgradile temelje EU su odlučile da napuste velikodržavne projekte i da sarađuju na bazi međusobnog uvažavanja i poštovanja. To je temeljno opredjeljenje koje je omogućilo mir i progres u Evropi. Vrijeme je i da svi na zapadnom balkanu nauče ovu temeljnu historijsku lekciju. Gradimo standarde i vrijednosti EU, jer smo se opredijelili da budemo dio ove evropske porodice, kao države koje se poštuju i sarađuju imamo priliku za veliki ekonomski napredak. Konfrontirani i posvađani smo osuđeni na stagnaciju. Neka presude najviših sudova o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima budu trajne opomene da se takvo zlo nikada i nikome ne ponovi.