Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) Sanin Bogunić u intervjuu za Federalnu televiziju, izjavio je da „naš pravosudni sistem je toliko jak da se može odgovoriti svakom pojedincu i kolektivitetu na odgovarajući način“.

- Tužilaštvo će ovaj predmet dovesti do kraja, a država će doći po svakoga, ne sumnjajte u to – izjavio je Bogunić.

Bogunić govori i o aktivnostima pravosudnih institucija, njihovoj odlučnosti i brzini djelovanja, srpskim kadrovima u pravosudnim institucijama, dobrovoljnom dolasku ili privođenju Dodika, Viškovića i Stevandića.

Intervju prenosimo u cjelosti:

Gospodine Boguniću, ko je jači, država ili oni koji su ustali protiv države?

Historija nas tome uči - država je uvijek jača od svakog pojedinca i manjih kolektiviteta. Država u konačnici uvijek pobjeđuje, odnosno sistem.

Ovo je moment kada država onima koji je ruše mora odgovoriti jasno direktno i konkretno. Šta pravosudni sistem naše zemlje radi u ovom momentu kada imamo državni udar na djelu?

Pravosudni sistem, bar ovaj krivično-pravni dio, djeluje reaktivno. Kao sistem djelujemo tek kada se nešto dogodi.

A dogodilo se...

Očigledno da se događa. Ta vam je konstatacija potpuno na mjestu. Budite uvjereni da je naš pravosudni sistem toliko dovoljno jak da se može suprotstaviti svakom pojedincu i kolektivitetu na odgovarajući način, potpuno poštujući njegova ljudska prava koja su u ovoj zemlji zagarantovana Evropskom konvencijom i drugim propisima.

Šta Tužilaštvo radi? Kakva imate saznanja, da li je tačno da devet tužitelja radi na tom predmetu?

Očito je da je otvorena istraga protiv gospode koju ste nabrojali. Tužilaštvo naravno postupa u skladu sa zakonom o krivičnom postupku i u skladu sa propisanim procedurama. Prvo idu procedure koje su javnosti objašnjene, pozivanje i tako dalje i tako dalje, sve one procedure koje mogu konačno dovesti do raspisivanja potjernice protiv određenih lica.

Koliko vidimo i iz medija, Tužilaštvo vrlo intenzivno radi, ja sam u stalnom kontaktu i sa glavnim tužiocem, njegovim zamjenikom sa predsjednicom Suda Bosne i Hercegovine, v.d. predsjednicom Suda Bosne i Hercegovine i ljudi vrlo intenzivno i aktivno rade svoj posao.

Stevandić i Višković se na prvi poziv Tužilaštva nisu odazvali. Dodik je najavio da se neće odazvati Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Šta ako se Stevandić i Višković drugi put ne odazovu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, odnosno ako se Dodik ne odazove?

Ja zaista ne znam u kojoj su fazi te radnje pozivanja prvog, drugog...

Ali postoje zakonom propisane procedure, ako se neko ne odazove, a uredno svoj poziv ne opravda, postoji mogućnost da ga sudska policija uz eventualno...

Vi ste bili tužitelj. Koliko oni puta mogu opravdati svoj nedolazak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine?

Ako su opravdani razlozi, mogu više puta.

Naredba za dovođenje 

A ako govorimo o ovoj situaciji gdje je hitnost situacije i gdje se radi o državi BiH?

Nije tu stvar hitnosti stvari nego da li su ti razlozi opravdani ili ne. Ako su opravdani, hipotetički mogu se pozivati više puta. Ako je neko, recimo bolestan. Ako su neopravdani, sudska policija može otići uz asistenciju drugih agencija ili sama realizovati naredbu za dovođenje. To je neka naredna faza, u normalnim uslovima, odnosno poštujući zakon o krivičnosti.

Dobro, ovo nisu normalni uslovi, a vidimo da su sva trojica jako zdrava, jako aktivna.

Ja ne znam zdravstveni bilten određenih lica. Ja govorim kao predsjednik Visokog sudskog tužilačkog vijeća, kao neko ko nema direktan upliv u sam predmet. Ja ne znam šta se trenutno i konkretno događa danas u tom predmetu.

Ako nisu opravdani razlozi, sljedeća faza bi bila nečije dovođenje. Ili u nekoj fazi raspisivanja potjernice za nekim ko nije dostupan.

Da li se Tužilaštvo i da li se pravosudne institucije boje ove situacije i da malo odugovlače sa hapšenjem Stevandića, Viškovića i Dodika ukoliko se ne odazovu sudu?

Ja smatram da se Tužilaštvo ne boji nikoga niti se ti tužioci ne boje nikoga već žele da ispoštuju zakonom propisane procedure kao i prema svim drugim građanima ove zemlje i to je, vjerujte jako bitno. Dakle, pravo odnosno zakoni, moraju vrijediti isto i za sve ljudi. Ja ne znam kakav je zdravstveni bilten bilo koga od lica koja nabrajate, ali potpuno vjerujem našim tužiocima.

Samo sam konstatovala da bolesni nisu s obzirom da ih gledamo svaki pet minuta na TV-u, pa ne znam čime pravdaju svoj nedolazak.

Ne znam ni ja, vjerujte.

"Brza" procedura

A bili ste tužitelj, koliko može trajati ova pravna procedura pozivanja jednom drugi put, treći put?

Ono što vidim iz postupaka Tužilaštva BiH, da je ta procedura zaista brza. Mislim da su neki od tih lica bili pozvani već za protekli petak. Ponedjeljak su ponovo pozvani, dakle, tužilaštvo radi vrlo aktivno na tom predmetu. Procedura može trajati nekoliko dana sve po procjeni postupajućih tužilaca i pustimo ih da rade svoj posao na zakonit način.

Ja sam uvjeren da tu nije nikakvo odugovlačenje bar sa strane institucije da će institucija sigurno buditi uvjereni raditi svoj posao na zakonit način.

Šta ako u konačnici ova trojka se ne odazove ove Tužilaštvu BiH? I kažu i dalje da ne priznaju ni Tužilaštvo, ni Sud, ni SIPA-u, da im je zabranjeno djelovanje na teritoriji Republike Srpske.

Imate procedure koje sam opisao. Oni su vrlo jasne i sigurno će Tužilaštvo, odnosno agencija za provođenje zakona, postupiti po njima. Ja shvatam tu određenu nestrpljivost pojedinih struktura, ali pustimo Tužilaštvo i Sud da radi svoj posao na zakonu propisan način.

Šta ako se ne odazovu pozivu?

Hoće li tužilaštvo tražiti od SIPA-e da reaguje ukoliko se ovi ne odazovu pozivu?

SIPA prema Zakonu o krivičnom postupku je jedna od agencija koje poduzimaju radnje dokazivanja po naredbama Tužilaštava.

Tu postoji i druge agencije, a zaista ne znam koga će Tužilaštvo izabrati i na koji način će realizovati svoje zahtjeve i naredbe u ovom predmetu.

A koga može sve izabrati osim sudske policije? To je SIPA?

Imate agencije na državnom, Granična policija, hipotetički i entitetske agencije su jasno pobrojane u samom Zakonu o krivičnom postupku.

Zna se ko su ovlaštena službena lica. Imate više agencija, imate Direkciju za koordinaciju policijskih dijel... Postoji više agencija koje realizuju naredbe Tužilaštava.

Zbog čega mnogi govore, ukoliko se Stevandić, Višković i dodik ne odazovu sudu, da je opasno u ovom momentu ih hapsiti, da je opasno duge cijevi upotrebljavati, a imamo primjere da su se i prije duge cijevi pa nikakvog problema nije bilo. Imamo primjere Fahrudina Radončića, kad se on hapsio kao ministar sigurnosti, duge cijevi, pa imamo predsjednika Federacije. Zašto se bojati sad da SIPA sa dugim cijevima krene i hapsi ljude koje ruše ovu državu secesioniste?

Iz ovih do sadašnjih radnji agencija za provođenje zakona i tužlaštvo u ovom predmetu ja zaista ne mogu steći dojam da se neko nekoga hapsi.

Ja ne znam da postoji jedna naredba od osnivanja SIP-e da nije realizovana na ovaj način i da je došla do upotrebe sile sa suprotne strane, a bilo je tu visokoprofilnih i teških hapšenja kako kažete. S druge staje, ne znam da su uvijek potrebne duge cijevi prilikom rješenja slobode određenih lica. Tako da ja vjerujem da će se i te radnje, ako do njih dođe, provesti u najboljem redu.

Elementi krivičnog djela 

Da li je po vama krivično djelo ono što je uradio Kostrešević ono što je uradio Ćulum kada su pripadnike SIP-e izbacili iz regionalnog ureda u Banja Luci? Je li to bilo krivično djelo? I hoće li neko odgovarati za to što je ugrađeno?

Ja govorim iz uloge predsjednika vijeće. Zaista bi nezahvalno bilo da ja cijenim u ovoj fazi da li su to konkretna krivična djela ili nisu.

Opet kažem pustite agencije odnosno tužilaštvo da radi svoj posao. Oni utvrđuju da li se u radnjama određenih lica stiču elemente određenih krivičnih djela. Meni bi bilo vrlo nezahvalno iz ove pozicije da ne bi bio pogrešno svaćen s jedne druge treće stvari da kažem, da li su te radnje koje ste sada naveli krivično djelo ili nisu?

Ja vas pitam iz razloga ja znam da ste vi predsjednik VSTV-a, ali ste bili i tužitelj. Pitam vas sad kao tužitelja da li je to bilo krivično djelo i da li se treba procesuirati?

Ja sam sada predsjednik VSTV-a iako sam i formalni tužilac taj posao već dugi niz godina ne radim operativno. Ali da sam vam tužilac kantonalnog tužilaštva, u stvari evo ja bih javno, vrlo to teško komentarisao na ovaj način.

Ja moram imati određena saznanja iz konkretnog predmeta da bi mogao iznostiti određenje stavove. Dakle, bilo bi vrlo teško procijentiti šta je tu konkretno poduzimao i šta nije da bih da vam dao neki svud.

A ima li osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo?

Pa osnovana sumnja bi bila već viši stepen sumnje i trebala bi se istraga protiv određenih lica otvoriti.

I to vam ne mogu. Razumit ćete me komentarisat iz ove pozicije vrlo bi to nezahvalno i teško bilo. Da neko ne kaže, evo vidite, predsjednik VSTV kaže da su ove radnje određeno krivično djelo, ja to nemam ni u vlasti da komentaršim na takav način, vjerujte.

Podrška međunarodne zajednice 

Međunarodna zajednica nikada kao sada, nije dala jaču i snažniju podršku pravosuđu i sigurnosnim agencijama Bosne i Hercegovine. Ovo je moment kada su vam date odriješene ruke da djelujete, a ne kako da se odugovlači. Šta će pravosudne institucije izabrati? Da djeluju odmah ili da odugovlače da se malo spuste tenzije?

Stoje vaši komentari da međunarodna zajednica daje podršku i pravosuđu kako je to i ranije u ostalom radila, možda evo danas već malo oštrije, kao i Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ja opet vam kažem da ne mogu iz radnji postupajućih tužlaca primijeti da se radi u nekom odugovlačenju.

Potpuno shvatam određeni dio javnosti koji smatra da se nešto odugovlači i da predugo traje. Ali opet vam kažem ja potpuno vjerujem Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u ovom predmetu i sigurno će ga dovesti do kraja. To da li je nekom dugo, da li je nekom predugo, da li je dan gore dan dole, sjednica i tako da je, mislim da na stvari nema ništa sa aspekta utvrđivanja ili neutvrđivanja krivične odgovornosti.

Moramo nekada biti i strpljivi i provesti radnje na način kako to zakon propisuje.

Ali svjesni ste situacije da je sad u pitanju država Bosne i Hercegovine?

Apsolutno. Potpuno sam svjestan situacije.

I da na ovome predmetu se grade i pokazuje snaga institucija Bosne i Hercegovine?

Ako je iko toga svjestan ja sam, vjerujte. Jako sam dugo u sistemu i znam što znači...

I kad govorim o tom odugovlačenju ne mislim da se to desi danas. Ali da to ne bude za godinu, znači da se mora djelovati čim prije i da se secesionisti i svi oni koji su udarili na državu zaustave.

Kažem vam moramo nekada biti strpljivi i pustiti agencije i tužilašto da radi na način kako to jedino zakon propisuje.

Jedino na takav način se, znate pokazuje pravna država. Za razliku od, ne ove samo situacije, u mnogim drugim predmetima država reaguje u skladu sa svojim propisima I toga da se mi moramo pridržavati. Možda je to nekom, opet kažem sporo, nekom je brzo, ali po onome što vidim tužilaštvo BH radi zaista efikasno do sada.

Rad VSTV-a 

Kako radi VSTV? Kako radi Tužilaštvo? Kako radi Sud? Da li je neko od tužitelja sudija uposlenih ovdje, a dolazi iz entiteta RS, otvorio bolovanje, ne dolazi na posao, nije se odazvao? Znamo kakav pritisak su imali od gospodina Dodika, Viškovića, Stevandića i cijele te garniture.

Što se tiče samog VSTV-a, naravno ja sam i u petak i u ponedjeljak provjeravao stanje ljudi na poslu i mogu vam kazati da niko nije otišao ni na bolovanje, ni na godišnje odmore.

Mi radimo, da tako kažem sasvim normalno mada bi se to isto trebalo podrazumijevati. U poslanici tu članovi vijeća dolaze i redovno obavljaju svoje... Zadatke iz oba entiteta, iz Brčkog distrikta. Što se tiče suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, čujem da je situacija otprilike ista. Mislim nemam zvanične podatke, ali znam da te institucije rade potpuno normalno.

Ustavni sud je donio privrednu mjeru, ti su zakoni trenutno stavljeni van snage, tako da ne vidim načina zašto bi neko izbjegavao svoje radne obaveze koje su zakonom propisane.

Da li imate informacije da se na sudije, tužitelje i uposlene vrši pritisak i koja vrsta pritiska?

Moram biti iskren, da do sada takvih informacija nema.

Nije mi se niko konkretno obratio i rekao da ima određene pritiske od strane nekih ili institucija ili pojedinaca koji insistiraju na tome da oni ne dolaze na posao. Obavili smo jedan sastanak u visokom sudskom tužilačkom već prošle sedmice i rekli ljudima da mogu slobodno obavljati svoj posao, naravno da sami procijene kakva im je situacija, zna to često biti pojedinačna situacija, ali za sada nema nekih turbulencija.

Da li se ročišta odvijaju redovno i po planu kako je to Sud i Tužilaštvo, kako su predvidjeli i da li osobe kojima se sudi u ovim institucijama, a dolaze sa područja RS-a, dolaze redovno na ročište?

Do danas nisam čuo ni jednu situaciju da je bilo koje ročište odložene zbog aktuelnih dešavanja. Sud radi sasvim normalno, ročišta su zakazana, održavaju se, i Tužilaštvo isto tako. Uposlenici i optuženi dolaze sasvim normalno na ročište i na Sud Bosne i Hercegovine i odazivaju se pozivima Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Zakoni van snage 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage zakone koje je usvojila Narodna skupština. Zakon o sudu, zakon o Tužilaštvu, SIPA-i i zakon o VSTV-u. Zbog čega je VSTV bio prva meta na NSRS-a?

Jedno od prvih meta je bilo Visoko sudsko tužilačko vijeće, kako je to viđeno kroz ta četiri zakona. Nekome je očigledno smeta funkcionisanje pravosudnih institucija na nivou državi. Prvi je udar bio naravno na VSTV, kako na VSTV, tako i na Tužilaštvo i na Sud Bosne i Hercegovine. Na nama je da se odupremo tim udarima. U petak je Ustavni sud donio privrednu mjeru. Zakoni su privremeno stavljeni van snage do konačne odluke. Mi smo dužni da se povinujemo odlukama Ustavnog suda. Zašto je bila meta VSTV? Iz očitih razloga - u prošlosti su postojale određene inicijative da se osnuje visoko sudsko tužilačko vijeće RS-a. One su čak došle do Narodne skupštine Republike Srpske. Tu su stopirane. Danas vidimo da je ponovo ta inicijativa aktuelna. Ne mogu se oteti dojmu da nije baš tako teško primijetiti da se radi o stvari o rastakanju pravosuđa na nivou države Bosne i Hercegovine, pravosuđa koja je zakonom uspostavljeno.

Zašto je VSTV bio prva meta NSRS-a?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage zakone koje je usvojila Narodna skupština RS-a. Zakon o sudu, zakon o Tužilaštvu, SIPA-i i zakon o VSTV-u. Na pitanje zbog čega je VSTV bio prva meta NSRS-a, predsjednik VSTV-a, rekao je sljedeće: "Jedno od prvih meta je bilo Visoko s...

A može VSTV da uradi ukoliko zaista oni ne budu poštovali odluku Ustavnog suda i krenu sa formiranjem paradržavnog VSTV-a?

VSTV samo, bojim se da ne može puno toga uraditi.

Mi ćemo nastojati čuvati sistem na nivou Bosne Hercegovine i mi ćemo nastojati, funkcionisati i raditi kako smo i do sada funkcionisali i radili. Međutim tim stvarima se trebaju pozabaviti nadležne institucije prije svega evo kako vidite radi tužilaštvo BiH.

Tužilaštvo radi, Sud radi, SIPA radi.

SIPA radi, kao što vidite.

Bilo je nekih moram reći polo informacija u prošli petak međutim one informacije koje su dolazile do mene bile su poprilično i umirujući zaista ni jednom trenutku taj sistem, odnosno lanac odgovornosti komandovanja nije u potpunosti stavljen van snage, dakle čitavo vrijeme i Tužilaštvo BiH ima komunikaciju sa SIP-om i radi svoj posao.

Gospodine Boguniću malo prije kada smo govorili o Tužilaštvu pa kada smo govorili o ovome da ne odugovlači ovaj predmet, da ovo nije moment i ovaj predmet nije moment kada se može odugovlačiti, praviti se kalkulacije razne, to sam vas pitala iz razloga. Stiče se dojam da Tužilaštvo zaista neke ključne predmete odugovlači. Imamo predmet Debevec. Više od godinu dana nemamo optužnice. Šta se čeka? Zašto se na takvim predmetima čeka, odugovlači? Zbog čega se to radi?

Javnost je često možda kako da kažem čudno kada se određena lica liše slobode i istrage nakon toga traju poprilično dugo. Mogu se složiti s vama da određene istrage možda traju i predugo. Evo, navodite konkretan predmet mislim da je taj prema mojim informacijama taj predmet negdje, pred optuženje, odnosno pred samim krajem. Međutim sam tužilac postupajući određenom predmetu, često kroz istragu dolazi do novih saznanja, a to rezultira i proširenjima istraga, provođenjem često u ovakvim predmetima i financijskih istraga, tako da to zaista uzima vrijeme.

Onda kad sve te radnje poduzmete, na kraju morate, u skladnju sa Europskom konvencijom, pozvati i ispitati ih, tako da zaista to zna trajati, možda kako kažete, nekada i predugo. Mada su istrage provedene najčešće ne najčešće, nego uvijek u skladu sa zakonskim rokovima i zakonski rokovi se nisu, koliko znam, i u tom konkretnom predmetu probili.

Da li je odugovlačenje?

A da li to rade upravo iz razloga zato što nemaju nikakvih sankcija pa odugovlače?

Pa opet ne bih mogao reći, kao i u prethodnoj temi, kada smo razgovarali da se radi o od odugovlačenju. Jednostavno, tužioci često imaju ove i nepredviđene, da tako kažem, okolnosti koje moraju ispitati. Samo od odugovlačenje u pojedinim predmetima gdje javnost želi odluku ne bi smjelo trajati tako dugo.

Stvara se jedna ružna slika u javnosti o pravosuđu kroz takva postupanja i mi ćemo kao vijeće, a to sam najavio i svome u nekom inauguralnom govoru potruditi se da bar ovi predmeti zvučniji predmeti prosvjednostala sa pravosudnih funkcija budu što prije dovedeni pred lice pravde. Ili podignute optužnice, ili okončana istraga je na drugi način.

Na taj način moramo pridobiti ponovno povjerenje javnosti koje zaista ne bježimo od toga i poprilično narušeno, baš i zbog takvih predmeta I već neke konkretne aktivnosti na sastanku ovdje s glavnim tužiocem i VD predsjednicom suda, smo zaista pokušali aktualizirati, odnosno stvari ubrzati.

Kad govorimo o Tužilaštvu, morat ću da spomenem i Ured disciplinskog tužitelja. Jeste li vi zadovoljni kako oni rade?

Uredom Visokog sudskog tužilačkog vijeća u smislu procesiranja ljudi. Neštićenju bilo koga potpuno sam zadovoljan. Da li to može bolje, vjerovatno da može još bolje. Međutim, ti ljudi jako mnogo rade, mislim da je njih devet tužilaca, a oni procesiraju preko 1000 predmeta godišnje.

U prošlosti se pokazalo da su procesirali i tužioce i sudije najvišeg ranga ove zemlje. Ja ću vas podsjetiti da je zadnje četiri godine procesirana jedna četvrtina svih tužilaca, glavnih tužilaca u BiH, većina njih ne obnaša danas svoju dužnost. To je možda podatak u interesantan javnost. Kada malo pogledamo nazad vidimo da je tu zaista urađen veliki posao.

Ne kažem da ne može bolje i ne kažem da ne može još kvalitetnije, ali ja sam generalno zadovoljan radom.

A kako možemo biti zadovoljni radom kada evo već dvije godine čekamo da ured disciplinskog tužitelja se odredi po pitanju glavnog tužitelja Kajganića? Još nema odluke. A gospodin Kajganić onda to koristi ne može u medije, ne može davati izjave, ne može komentarisati ništa jer protiv njega je disciplinski postupak. Znači dvije godine nikakvog izjašnjenja ni jest kriv ni nije kriv ni treba mu se suditi ni ne treba mu se suditi govorimo na par primjera, gospodine Boguniću iz razloga neki koji su pred disciplinskim postupkom oni i umru, a postupak se ne završi.

Na to ne možemo jel na smrt ne možemo uticat kao pravosuđe. Tako dugo, slažim se s vama da je za gospodina Kajganića predugo.

To je, mislim, bila neka prijava Transparencya. I vrlo brzo biti donijeta. UDT je kod nas poprilično, ne poprilično, nego potpuno nezavisna u svom operativnom radu. Ja kao predsjednik nemam načina da se miješam i ne želim se miješati u konkretne predmete, ali tu ćemo stvari evo mogu vam danas kazati, onda ubrzati ako je dvije godine.

Zakon o VSTV

A ono u što se morate miješati jeste novi zakon o VSTV.

Apsolutno.

Jeste li zadovoljni tim zakonom?

U potpunosti moram kazati da nisam zadovoljan.

A u čemu niste zadovoljni?

U samom donošenju, odnosno pripremi zakona, bojim se da struka odnosno pravosudni djelatnici nisu u zadovoljavajućoj mjeri učestvovali u radu te radne grupe. Posljedica je toga da imamo određene rješenja sa kojima mi kao VSTV koji zastupa tu struku nismo zadovoljni.

S jedne strane, neko preliminarno mišljenje Vencijanske komisije je nama došlo u junu prošle godine, novo dodatno preliminarno mišljenje mi još uvijek nismo dobili, ne znam da li ga je dobilo ministarstvo pravde. Ja moram kazati da sam potpunosti zadovoljan sa radnjom sa ministrom pravde, Bunozom i da u ovom dijelu mislim da čovjek ima jako dobre namjere.

Međutim, donošen je neki zakon na evropskom putu pošto poto ne konsultirajući potpunosti struku, to je zakon koji treba vrijediti najmanje 20-30 godine.

Koji vi morate provoditi.

Koji mi moramo na kraju krajeva implementirati kao vijeće. Vrlo je onako ne mogu se oteti da je to poprilično brzo urađeno na Vijeću ministara.

Istina, prema ovim informacijama zakon ide u određenu skraćenu proceduru, probat ćemo je amandmanski djelovati, još kao vijeće se nismo osvrnuli na tu novu verziju. I verzija koja je otišla na vijeće ministara nije u potpunosti ona verzija koju je ovo vijeće razmatralo na svojim komisijama i na sjednici vijeća.

Tako da ćemo mi morati paralelno...

Koja je razlika između, verzija koju ste vi razmatrali verzija koja je otišla na vijeće ministara. Ono smo vidjeli sve da se povećava broj članova vijeća. Da li to znači da je ministar Bunoza na mala vrata uveo etnički princip glasanja i odlučivanja po ovom zakonu sad?

Moram vam reći kakve su bile početne postavke rada, te radne grupe, odnosno kakve su ideje gajene u samom startu moram vam reći i olakšati situaciju svima nama da se odustalo od tog potpuno etničkog principa i regionalnog principa, što je nama bilo jako bitno. S druge strane, rekli ste broj članova vijeća.

Plastičan primjer, dakle prema ovoj zadnjoj verziji koju smo mi dobili, 20 bi bila članova vijeća, a Venecijanska komisija konstanto insistira da to treba biti neparni broj članova vijeća. To je samo dakle jedan od primjera. Ima dosta stvari u kojima... Bojim se, nisu konsultovani stavovi Venecijanske komisije.

Neki od naših stavova, moram kazati da su i uvaženi vezano recimo za vakaciju legis. Ali ima određeni stvari gdje ta zadnja verzija koja je otišla na Vijeće ministara nama nije dostavljena. Trenutno je ta verzija, dostavljena vijeću prije nekih par dana i naše nadležne službe je analiziraju. Tek ćemo tada moći vidjeti gdje su ta odstupanja i probat ćemo adekvatno reagovati.

I ovo je poziv i našim parlamentarcima da zaista kroz amandovansko djelovanje skupa djelujemo a sve u cilju da dobijemo što bolji propis koji bi kao sistemski zakon trebao vreti narednih 20-30 godina Ne kao ti rješenja u zakonu mislim da bi to zahtjevalo mnogo veću elaboraciju, nisu baš najbolja za pravosudni sistem.

I to otvorno kažem i to ću naravno ako treba i na parlamentu reći.

Pa dobro što će nam onda takav zakon ako ne odgovara evropskim uzusima? Zbog čega donosi im onda takav zakon?

Evropskim uzusima, pošto su oni jako rastegljivi, u principu oni bi i mogli odgovarati, kad bi se sveli naravno na ono što se traži iz smišljenja Venencijanske komisije.

Određene strukture bojim se da su kroz svoje djelovanje neke članove, odnosno neke stvari u samom zakonu pokušale mijenjati bez konsultacija struke, kako sam vam u početku ovog pitanja rekao. I mislim da to nije dobro za ovaj sistem. I pozivam i ovim puta ministra Bunozu, on je do duše već slao određene pozive ka meni da pravimo sastanke u cilju dobivanja što boljeg zakona što boljeg propisa i zajednički sastav kao vezani za njegovu implementaciju.

Mi kao vijeće ćemo imati ogroman posao i pohvalno je to što je ta vacatio legis ili vrijeme primjene produženo značajnije, kako je to vijeće tražilo.

Hoćete da kažete da trenutnom verzijom zakona niste zadovoljni i da ona nije prihvatljiva?

U potpunosti nisam. Generalno da, postavke zakona su dosta dobre iako je on obiman dokument skoro tri puta veći sa brojem svojih članova nego sadašnji zakon.

Imamo određene stvari koje je vrijeme pokazalo zadnjih 20 godina da bi trebalo biti propisani zakon, mi smo čvrsto za to, ali postoje određene stvari koje ćemo nadam se, skupa uspjeti promijeniti u parlamentarnoj proceduri. Ja sam potpuno svjestan. Imao sam razgovore sa ambasadorom Sorecom i sa ostalima da je ovaj zakon jedan od prioriteta za ulazak u Evropsku uniju.

Ali ljudi moji, nemojte da usvojimo propis samo da bi zadovoljile formu, a ne da bi zadovoljile suštinu i da pravosuđe sutra njime ne bude zadovoljna.

Šta je sa odjelom za integritet?

Ako mislite na novu uspostavljenju za izvještavanje, evo mogu vam i to ekskluzivno kazati da smo mi od moga dolaska na čelo VSTV zaista intenzivirali prijem tih ljudi.

28.2. ove godine je istekao taj rok koji nam je zakonom dat za implementaciju tog odjela iz razno raznih razloga. To nije moglo biti implementirano, mi smo naravno išli prema Ministarstvu pravde kao podnosiocu sa jednim prijedlogom jedinstveno dakle i kao vijeće da se taj rok još produži, ali ja se nadam ako ove procedure koje su ubrzane budu adekvatno provedene u sve rokove žalbi, pritužbi i tako dalje da ćemo odijel imati formiran veći tokom ovoga ljeta.

Maksimalno u septembru mjesecu ove godine. To je jedna procedura. Imao sam sastanak s direktorom obavještajne agencije baš iz tih razloga ima jedna procedura provjeravanja jel podobnosti da tako kažem, tih kandidata. To je prema našem zakonu poduzima služba i dobio sam uvjeravanje direktora službe da će i te provjere baš biti ubrzane svoju cilju što prije uspostavljanja ovog odjela za izvještavanje.

Kada prođe njihova provjera, onda ide i vaša provjera.

Naravno i radujemo se. Svi normalni ljudi svi nosici pravosudnih funkcija, sva udruženja nisu nikada bila jedinstvenija i u stavu da žele provjeru svoje imovine. Javnost treba da zna da mi želimo provjeriti svoje imovine i da niko od toga ne bježi.

Ali ako tražim u prodruženju određenih rokova samo radi uspostavljanja određenog odjela ne znači to da mi to ne želimo. Mi u zadnjih 15 godina dobrovoljno prijavljujemo svoju imovinu. Ja sam, otkad sam došao u vijeće, objavio svoju imovinu. I preko 300 noslaca pravosudnih funkcija je to objavilo. Niko, ljudi moji ne želi da bježi od provjere naše imovine.

Slažem se da će tu vjerojatno biti situacija koja će... Prema zakonu biti procesirani, već ti ljudi otići iz pravosuđa. Nikakav problem ne vidim u tome. I mi smo strogo za to. Prvo ćemo mi članovi VSTV-a, ja sam nadam biti provjeren, pa onda svi ostali. I ne bježimo od toga to je jako bitno.

A nema nedodirljivih ako će se raditi kako treba?

Vidite i kroz ovaj posljednji period da nema nedodirljivih. Država funkcioniše opet vam kažem, država je jača od svakog pojedinca.

Šta je sa USKOK-om?

Ja ga radije zovem POSKOk jer to je akronim u stvari za zakonski naziv našeg posebnog odjela pri vrhovnom sudu i pri federalnom tužlaštvu. mogu vam kazati da smo mi na zadnjoj sjednici odredili datum stupanja na dužnost svih tih sudija i tužlaca, njihovog šefa, i to je 30. april ove godine. Na vladi federacije JE da ispuni ostatak svojih obaveza vezanoj za uređenje tog prostora. Prostora već imamo i nadamo se da će ubrzo USKOK, odnosno POSKOK, djelovati i u BiH.

Hoće li država, hoće li njene državne institucije uskoro staviti tačku na državni udar i na rušitelje države Bosne i Hercegovine?

Govorim vama i govorim vašim gledalcima. Nemojte uopšte da imate sumnju u institucije pravosuđa Bosne i Hercegovine, ni u tužilaštvo ni u sud. On će postupiti sigurno u skladu sa zakonskim odredbama i procesirati taj i sve druge predmete. Možda je ovaj predmet malo sada istaknutiji i jeste i u javnosti i u društvu i tako dalje, ali će jako bitno da se poštuju i pravo osumnjičenih ali s druge strane država će doći po svakoga.

Dobro osumnjičeni koji uporno negiraju ove državne institucije i osumnjičeni koji javno govore da neće da se odazovu državnim institucijama, pravosuđu.

I to je njihovo pravo. Možemo to i tako gledati ali s druge strane država postupno skladu s propisima i zakonom. Nemojte sumnjati u to.

I odgovorit će na pravi način.

Odgovorit će na pravi i na odgovarajući način.