Nije novost, a toga su ljudi i zvanično na Zapadu odavno postali svjesni, da zemlja koja ima svoju hranu, ne treba brinuti za svoju budućnost. I zato, kada putujete tim zemljama zasigurno nećete vidjeti neobrađenu parcelu. I to sve pod konac. Ne treba se tome ni čuditi, jer je poljoprivreda u razvijenim zemljama u samom vrhu prioriteta, a poljoprivrednici su itekako stimulisani u proizvodnji hrane.

Svježa injekcija

U Bosni i Hercegovini, pa i kod naših prvih komšija, stanje u oblasti agrara je veoma loše. Dodaju li se tome i elementarne nepogode, suša, grad, poplave, nelojalna konkurencija, nije teško zaključiti gdje smo mi u ovoj oblasti.

U posljednje vrijeme se poticajima pokušava poljoprivredi dati „svježa injekcija“, ali, i pored toga, njive zarastaju u korov, u selu se drže dvije ili tri krave, posije se dunum-dva povrća za vlastite potrebe, a i toga je sve manje.

U životu nas održavaju uporni farmeri.

- Ko je sijao, sijat će. Poljoprivrednik je u svakom sistemu bio „donji“. Možeš sve od sebe dati, a kad naiđe led i sve zatjera u zemlju, naiđe suša i sprži kukuruz za silažu, ode trud uzalud. Pa ti gledaj u nebo. Moja porodica i ja od zemlje živimo otkako za sebe znamo, obrađujem svoju i zemlju u zakupu. Proizvodimo mlijeko. Ima i poticaja, ali ako ne proizvedem 150 tona silaže, farmu krava mogu zatvoriti. Dobro je što se uvode poticaji u farmama pilića, proizvodnji kukuruza, ali se mora povećati otkupna cijena mlijeka – rekao je poljoprivrednik Haso Šestan, koji obrađuje više od 200 dunuma zemlje.

Astronomske cijene

Ovih dana, uoči proljetne sjetve, poljoprivrednici su nemalo iznenađeni cijenama sjemena, ali i mineralnog đubriva kao i sredstva za zaštitu bilja. Sjemena su poskupjela više od 10 posto, dok mineralno đubrivo poskupljuje na sedmičnoj bazi.

Kilogram sjemenskog luka je s četiri skočio na šest maraka, krompira sa 1,5 na 2,5 KM, a cijene mineralnih đubriva, kako je rečeno za „Avaz“ iz poljoprivrednih apoteka, skaču na sedmičnoj bazi. To bi moglo značiti da će biti znatno smanjene sjetvene površine pod povrćem, a onda kao posljedica toga dolaze astronomske cijene povrća na tezgama pijaca, ne samo u BiH već i u regiji.

Problem radne snage

Na sve ovo se treba dodati i problem radne snage. Ko god je mogao snašao se i otišao van granica BiH. Odlaze i iz Hrvatske, Srbije. Oni što su ostali odoše u firme. I onda se čudimo što nam njive osvaja korov, što su zapušteni brojni voćnjaci, ili što se zatvaraju manje farme. I što kukamo što je skupa pijaca i što je kilogram mesa skuplji od 25 KM po kilogramu. Sve je ovo uzročno-posljedično povezano i ne znam dokle će trajati – rekli su poljoprivrednici iz gradačačkog sela Mionica.