U četvrtak je Skupština TK oborila Vladu koju su predvodili SDA i DF. Istog dana je imenovana nova vlada čiji je premijer Edis Dervišagić (SDP BiH), donedavni gradonačelnik Gradačca.
Među imenima novih ministara ističe se Idana Mahić, koja je u sastav Vlade TK ušla na prijedlog Naše stranke.
Vratiti nadu
Rođena je u Banjoj Luci 1986. godine, a odrasla je u švedskom Geteborgu, gdje se i školovala i stekla titulu magistrice u oblasti javne uprave. Svoje radno iskustvo započela je sa 18 godina u bankarskom sektoru, a bila je i menadžerica u centru za komunikaciju s korisnicima.
Njena posebnost se ističe u tome što se 2010. godine vratila u BiH, što nisu baš tako česti primjeri. Ona živi u Tuzli, gdje je zasnovala i porodicu. Osim što je rijedak slučaj da se neko nakon odrastanja vani vrati u BiH, još je rjeđe da se takve osobe uključe u politiku i pokušaju iskoristiti znanja koja su tamo stekli, kako bi pokušali popraviti bh. društvo.
Nakon izbora na novu funkciju ona je prvi put govorila za "Dnevni avaz“ te otkrila šta ju je ponukalo na povratak u BiH, ali i šta možemo očekivati od nje na ovoj poziciji.
Šta je bio Vaš motiv da se vratite u BiH i da pokušate dati doprinos u poboljšanju prilika, prvenstveno za mlade ljude, uzimajući u obzir Vaš dosadašnji rad i iskustvo u Švedskoj?
- Vidim Bosnu i Hercegovinu kao domovinu u kojoj će moja djeca moći odrastati. To je bio glavni motiv za moj povratak, iako je Švedska prelijepa zemlja, smatram da nove generacije mogu unijeti promjenu i svježinu u upravljanje Bosnom i Hercegovinom. Pokušat ćemo dokazati da je moguće voditi procese na drugačiji način i vratiti nadu i optimizam u Tuzlanski kanton.
Baš sam nekidan našla svoj rad iz osnovne škole, koji sam pisala davne 2002. godine o svojim planovima za budućnost i gdje sebe vidim, a u njemu je pisalo da želim da svoje znanje i iskustvo u budućnosti podijelim sa svojim narodom, građanima BiH, kako bismo zajedno gradili bolju BiH. Ništa se nije promijenilo u toj mojoj želji nakon svih ovih godina.
Šta planirate da uradite na početku Vašeg mandata i primijenite u oblastima kulture, sporta i pitanjima mladih za koje je zaduženo ministarstvo na čijem ste čelu?
- Prvo moram vidjeti šta je do sada urađeno tokom mandata, šta je planirano, pa onda napraviti dalji plan. Svi projekti koji imaju potencijal i pokazuju da vrijede će biti podržani, naravno, samim tim i sportski kolektivi koji imaju uspjehe ili oni koji pokazuju potencijal će također biti nagrađeni. Nisam osoba koja će gledati da li neki projekt ili inicijativa dolazi od pozicije ili opozicije; gledat će se isključivo profesionalni kriteriji koji spadaju u tu domenu.
Analiza stanja
Plan za početak mog mandata mora se oslanjati na analizu postojećih projekata i planova. Važno je prikupljati informacije o onome što je do sada urađeno, kako bi se izradila strategija koja može da unaprijedi kulturu, sport i pitanja mladih.
Koje pozitivne modele iz Švedske biste mogli primijeniti u svom radu kao ministar?
- Jedna od najvećih razlika između politike u Švedskoj i Bosni i Hercegovini jeste visok nivo transparentnosti u radu. Građani Švedske imaju jasan uvid u aktivnosti svojih političara, što im omogućava da ih na izborima nagrade ili sankcionišu u skladu s njihovim rezultatima.
Smatram da je ključ promjena jednako u političarima koliko i u građanima, koji imaju priliku da na izborima pozovu na odgovornost one koji ne rade u njihovom interesu.
Kao ministrica, primijenila bih sljedeće pozitivne modele iz Švedske u svom radu:
Transparentnost: Implementirala bih visok nivo transparentnosti u svom radu, osiguravajući građanima jasan uvid u moje aktivnosti i procese donošenja odluka. To bi uključivalo učiniti informacije lako dostupnima javnosti i proaktivno komunicirati moje postupke.
Odgovornost: Promovisala bih kulturu odgovornosti, gdje sam ja odgovorna za svoj učinak i odluke. To bi uključivalo uspostavljanje mehanizama za građane da daju povratne informacije i pridržavanje visokih etičkih standarda.
Izgraditi povjerenje
Angažman građana: Ohrabrila bih aktivno sudjelovanje građana u političkom procesu, osnažujući ih da pozovu političare na odgovornost. To bi uključivalo promicanje edukacije i svijesti birača, kao i stvaranje prilika za građane da stupe u kontakt sa mnom i drugim kreatorima politike.
Usvajanjem ovih modela, cilj je promovirati dobro upravljanje, izgraditi povjerenje s građanima i stvoriti reaktivniji i odgovorniji politički sistem.
Politička pripadnost
- Fokusiranje na podršku projektima koji imaju potencijal i prepoznavanje uspješnih sportskih kolektiva, bez obzira na političku pripadnost, može dati doprinos stvaranju pozitivnog okruženja koje će motivisati i druge da se angažuju – kaže Mahić.
