Na današnji dan 1914. godine, u Varešu je rođen fra Ignacije Gavran, bosanskohercegovački franjevac, prevoditelj, historičar i putopisac. Jedan od najučenijih bh. franjevaca 20. stoljeća, kojeg su kolege zvale”intelektualna gromada” i “hodajuća enciklopedija”.

Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao je u Visokom 1925. – 1934., u Franjevački red stupio je nakon 6. razreda u Gorici kod Livna, primivši ime Ignacije, a za svećenika je zaređen u Banjoj Luci 1938. Studirao je teologiju u Sarajevu i tadašnjem Breslau, gdje je započeo i studij filozofije, a nakon izbijanja Drugog svjetskog rata nastavio u Ljubljani, gdje je diplomirao i doktorirao disertacijom “Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva”, koja je izašla 1941.

Fra Ignacije je pohađao i Likovnu akademiju u Zagrebu (1943. – 1944.). Predavao je kao docent na Teološkom fakultetu u Sarajevu (1944. – 1945.), a zatim do 1950. na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, uglavnom filozofiju i crkvenu umjetnost.

Biran je za definitora Franjevačke provincije Bosna Srebrena (1961. – 1967.) i provincijala 1976. Bio je direktor Franjevačke klasične gimnazije u Visokom (1967. – 1976.), a od 1942. do 2006. bibliotekar tamošnje Profesorske biblioteke.

Brojna djela

Objavio je knjige “Bludna psovka – Povijesno psihološka studija”, “Veliki likovi povijesti umjetnosti”, “Fra Lujo Zloušić 1895-1969”, “Kraljeva Sutjeska, Bobovac i okolica”, “Lucerna lucens? Odnos vrhbosanskog ordinarijata prema bosanskim franjevcima (1881-1975)”, “Franjevački samostan i crkva Livno-Gorica”, “Lapidarij Franjevačke gimnazije u Visokom”, “Vrata u život – Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom” te “Suputnici bosanske povijesti – Sedam stoljeća djelovanja bosanskih franjevaca”.

Objavio je i četiri knjige “Putova i putokaza” (1988. – 2003.), udžbenike “Logika” i “Psihologija”, priredio izdavanje franjevačkih ljetopisa 18. st. “Pregled starina bosanske provincije”, “Ljetopis Sutješkog samostana” fra Bone Benića, “Ljetopis” fra Nikole Lašvanina i “Ljetopis Kreševskog samostana” fra Marijana Bogdanovića. Također je prevodio s raznih jezika, uz ostalo “Katolički katekizam”, jer je znao latinski, grčki, njemački, engleski, francuski, talijanski i slovenski, a prilično dobro ruski, poljski i španski jezik. Oblikovao je arheološku i etnografsku zbirku u Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Bio je član Međunarodne skotističke akademije u Rimu.

Preminuo je 24. novembra 2009. u Visokom, u 96. godini života, a pokopan je u Kraljevoj Sutjesci.

Rođen arapski istraživač Ibn Batuta

1304. - Rođen arapski istraživač Ibn Batuta (Battuta). Gotovo sve što se zna o Ibn Batutinom životu dolazi iz jednog izvora – Ibn Batute samog (preko Ibn Juzaija). U dobi od dvadesetak godina krenuo je na hadž u Meku, a potom je nastavio putovati, pa je na kraju napravio put dug 120.000 kilometara uzduž i poprijeko islamskog svijeta te izvan njega (približno 44 zemlje). Stvari u mjestima za koje tvrdi da ih je vidio ili učinio vjerovatno su fantastične, dok se u mnogim drugima ne može nikako saznati da li izvještava ili prepričava.

1786. - Njemački pisac Vilhelm Grim (Wilhelm Grimm), skupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom, rođen je na današnji dan. Izdavao je i njemačke srednjovjekovne književne spomenike i proučavao njemačka junačka predanja.

1815. - Umro Robert Fulton, američki inžinjer i izumitelj. Godine 1786., u Engleskoj je upoznao Džemsa Vata (James Watt) i počeo se baviti strojarstvom. Patentirao je strojeve za pređu kudelje, izradu konopa, piljenje i poliranje mramora. Sagradio je parobrod (brzine 6 km/h) te parobrod "Clermont", a 1807. godine uspostavio je redovnu liniju na rijeci Hudson između Njujorka i Albanija. Također je sagradio "Demologos", prvi ratni brod na parni pogon.

1848. - U Londonu na njemačkom jeziku objavljen "Manifest komunističke partije", koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja "Saveza komunista", održanog u Londonu u novembru 1847., napisali Karl Marks (Marx) i Fridrih Engels (Friedrich).

1852. - Rođen engleski književnik irskog porijekla Džordž Ogastas Mur (George Augustus Moore), autor realističkih i naturalističkih romana. Djela: romani "Moderni ljubavnik", "Glumčeva žena", "Ester Voters", "Ave", "Ispovijesti mladića", "Uspomene iz mrtvog života", "Salve", "Vale".

1944. - Dejvid J. Vinlend (David J. Wineland), američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, rođen je na današnji dan. Doktorirao je na Harvardovom univerzitetu u Kembridžu. Na Vašingtonskom univerzitetu istraživao je elektronske stupice i ionske stupice, u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju bavio se kvantnom optikom i laserskim hlađenjem iona.

1955. - Rođen Alen Prost (Alain), francuski vozač automobilističkih utrka, četverostruki prvak Formule 1. Dugogodišnju karijeru Prost je završio u “Williamsu” gdje je i osvojio svoju posljednju, četvrtu titulu svjetskog prvaka.

1955. - Stiven Pol Džobs (Steven Paul Jobs), jedan od osnivača “Applea”, rođen je na današnji dan. Zajedno sa Stivom Vozniakom (Steveom Wozniakom), Džobs je napravio prvi kućni računar “Apple”. Poslije nekoliko generacija računara “Apple”, napravio je računar “Lisa”. “Lisa” je bio prvi računar koji je imalo ikonice na zaslonu, što su nekoliko godina kasnije kopirale mnoge softverske kompanije, uključujući i “Microsoft” sa svojim Microsoft Windows operativnim sistemom. Sljedeća generacija računara iz njegove produkcije bio je “Macintosh”, što je naziv vrste jestivih jabuka u SAD. Džobs je bio spiritus movens i predsjednik „Applea“. Od 1986. bio je i suosnivač animacijskog studija “Pixar” (Pixar Animation Studios), poznatog po animiranim filmovima „Priča o igračkama“ (Toy Story), „Život buba“ (A Bug's Life) i „U potrazi za Nemom“ (Finding Nemo). Preminuo je 5. oktobra 2011. godine.

Rođen Nihad Kreševljaković, bh. producent

1973. - Rođen Nihad Kreševljaković, bosanskohercegovački producent. Djelovao je kao producent Međunarodnog teatarskog Festivala MESS Sarajevo, prije nego je imenovan za direktora. Sa bratom Seadom je osnovao U.G. Videoarhiv, koji se bavi produkcijom dokumentarnih filmova i promoviranjem kulture, umjetnosti i komunikacije. Godine 2012., imenovan je za direktora Sarajevskog ratnog teatra (SARTR). Bavi se književnim radom, a kao autor, koautor i scenarist radio je na mnogim filmovima među kojima su “Greta” (MESS, SAINT), “Sjećaš li se Sarajeva” (Videoarhiv/Deblokada), “Sarajevo” (SAGA), “Drugi maj” (FTV), “U potrazi za zemljom slobode” (Videoarhiv) itd. Također. objavio je veći broj pjesama, proze, novinskih članaka i historijskih radova u zemlji i inozemstvu.

1990. - Umro Jure Kaštelan, hrvatski pjesnik. Godine 1940., objavio je svoju prvu zbirku “Crveni konj”. Do 1980. godine bio je voditelj Katedre za teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a neko vrijeme i lektor na Sorboni. Jedan je od utemeljitelja hrvatskog modernog pjesničkog izraza. Smrt ga je zatekla na mjestu direktora Instituta za književnost i teatrologiju HAZU-a.

2006. - Preminuo američki glumac Denis Viver (Dennis Weaver). Holivudsku karijeru započeo je 1955. godine, a prvu zapaženu ulogu ostvario je u seriji "Dim od baruta". Međunarodnu slavu postigao je sedamdesetih godina, tumačeći šerifa Meklauda u popularnoj detektivskoj televizijskoj seriji, koji specifičnim metodama u Njujorku rješava najzamršenije slučajeve. Manje je poznato da je Viver bio aktivist za zaštitu prirode i predsjednik organizacije LIFE (Love Is Feeding Everyone), koja obezbjeđuje obroke za gotovo 150.000 siromašnih u okrugu Los Anđelesa.