Još nekoliko zadataka ostalo je pred BiH prije nego što se o postignutom napretku, na dvodnevnoj sjednici 20. i 21. marta izjasni Evropsko vijeće. O preostalim obavezama, zastoju na evropskom putu, signalima iz Brisela i očekivanjima, za „Dnevni avaz“ govori Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH.

Vrh prioriteta

Šta se narednih dana očekuje od BiH, kako bi odluka Evropskog vijeća bila pozitivna?

- Nedavno usvajanje Zakona o graničnoj kontroli i Zakona o zaštiti ličnih podatka su vrlo važni pomaci naprijed u realizaciji osam koraka iz preporuke Evropske komisije iz 2022. godine, a u kojima, prema zaključcima Evropskog vijeća iz marta 2024. godine, bh. vlasti trebaju napraviti odgovarajući napredak kako bi institucije EU usvojile pregovarački okvir s BiH. Među zadacima, koji su kroz različite dokumente institucija EU označeni kao ključni jesu usvajanje novog zakona o VSTV-u i zakona o sudovima BiH. U vrhu prioriteta je imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. Naravno, važno je i bilo bi dobro napraviti napredak vezano i za pripremu državnog plana za usvajanje acquisa, imenovanje državnog koordinatora za IPA-u, usvajanje strategije upravljanja granicom kao i ostala pitanja vezana za osam koraka iz preporuke, jer sve što bh. vlasti urade je argument više za Evropsku komisiju i države članice EU.

Značajan resurs

Koliko se s političkom retorikom i pojedinim zakonima u najavi BiH udaljila od ovog cilja?

 - Ono što možemo naučiti iz iskustva drugih država, a i našeg dosadašnjeg, jeste da zadaci ostaju na stolu dok ih institucije i vlasti ne urade. Svaka retorika koja skreće pažnju sa zadataka i rezultata troši vrijeme koje je u procesu evropskih integracija vrlo značajan resurs, posebno ako ste država kandidat i želite otvaranje pregovora o pristupanju. Isto tako, sve što Evropska komisija ocijeni kao neodgovarajuće s aspekta pravila i prakse EU, bilo da je riječ o propisu ili nekom drugom dokumentu, doći će na stol kao novi zadatak koji ćemo morati riješavati.

Kakvi su signali iz Brisela i kakva su Vaša očekivanja od predstojećih sjednica u martu?

 - U martu nas, prema već utvrđenom kalendaru rada institucija EU, očekuju kako sastanci Vijeća EU tako i prvi sastanak Evropskog vijeća ove godine. Ovi sastanci mogu biti prilika da se razgovara o ostvarenom napretku u BiH i ovisno o tome i da se donesu odgovarajuće odluke

Konkretni rezultati

Od čega to najviše zavisi?

- To u najvećoj mjeri ovisi o rezultatima koje napravimo do tada. Zato fokus očekivanja treba biti usmjeren na bh. vlasti i ostvarivanje vidljivih i konkretnih rezultata u vidu usvojenih zakona koji se traže od BiH. Što ih više ostvarimo, to s više očekivanja možemo gledati i prema Briselu.