Dok je Stolac prije više od deceniju označen kao pionir korištenja solarne energije u BiH, dotle sve više raste nezadovoljstvo građana, ali i strah usljed pomame ili svojevrsnog poticanja izgradnje tih postrojenja. Štaviše, Stočani su se pobunili nakon što su saznali da bi im gotovo iznad glava mogao narasti solarni park na površini od 146 hektara. Tako bi 22 solarne elektrane trebale „niknuti“ u jednom dijelu površine od, čak, 600 hektara koje se nalazi na lokalitetu Komanje brdo.

Industrijske zone

To je isto ono brdo s kojeg su se usljed razornog zemljotresa u aprilu 2022. godine skotrljale stijene u naselja i kada je, podsjetimo, smrtno stradala djevojka Elmira Sefo, a više osoba povrijeđeno.

I, dok od tada propadaju javni pozivi za stabilizaciju stijenskih padina iznad grada, Nacrtom prostornog plana Stoca predviđene su čak četiri industrijske zone sa solarnim elektranama. Jedna od njih je na Komanjem brdu, a kako su nam ispričali mještani, na tom lokalitetu su već izvođeni građevinski radovi i ta ogromna površina je izravnata, i to nakon što je 2021. godine rađena izmjena i dopuna Prostornog plana Stoca za period 2013. - 2023. godina. Međutim, oni su za to saznali tek nedavno, tokom javne rasprave o Nacrtu.

Prenamjena zemljišta

- To su megasolari čijom bi izgradnjom stanovnici deset naselja u podnožju tog brda bili ugroženi. Sve je to, izgleda, rađeno u mutnom, a glavno pitanje je kako je rađena prenamjena državnog zemljišta i je li Grad Stolac zemljište koje je, dakle, u vlasništvu BiH prodao nekim trećim licima? Imamo zakone, ali se ovdje radi sve kontra njih - kaže nam Azen Dizdar iz Stoca.

Građani su, kaže, s peticijom i primjedbama na Nacrt ustali protiv izgradnje solara, a o svemu su obavijestili Pravobranilaštvo BiH, kao i druge institucije.

Gradonačelnika Stoca Stjepana Boškovića smo pokušali kontaktirati o ovoj temi, međutim, nije odgovarao na naše pozive i SMS poruke.

Danijela Džakula iz Stoca utvrdila je da niko nije bio upoznat s tim projektima.

Uz Komanje brdo, veliki je problem i planirana industrijska zona sa solarima od Hodova preko Dubravske visoravni sve do Čapljine koja zauzima površinu od 500 metara, ali i još, uvjetno rečeno, kako govori, dva manja lokaliteta, od kojih je onaj prema Neumu iznad Drenovca 400 metara udaljen od nekropole stećaka Boljuni i samo kilometar od Parka prirode Hutovo blato.

- Na lokalitetu Komanje brdo je najveći problem što se nalazi iznad grada i što je ono sklono odronima. To je sada, doslovno, ravna ploha i sami pogled na taj lokalitet je zastrašujući. Drugi lokalitet od Hodova do čapljinske općine je, također, jako blizu kuća na nekih 400 do 600 metara. Poslali smo pritužbe, ali nemamo odgovore. Ostaje mogućnost, ako ništa drugo, da se svi skupa dignemo i shvatimo kolika opasnost prijeti. Strašne brojke su u pitanju. Na 600 hektara planirana je izgradnja 60.000 solarnih panela. Prosječna težina jednog je 20 kilograma. U narednom periodu od 20 do 30 godina imat ćemo 1.200 tona radioaktivnog otpada. To je ogroman problem. Međutim, pitanje je šta će se dogoditi samo od jedne jače kiše, da ne govorimo dalje – kaže Džakula.