Na današnji dan 1900. godine, u Livnu je rođen Ivo Šeremet, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika impresionističkog izričaja.

Godine 1912., Šeremet je došao u Sarajevo, gdje je pohađao realnu školu, a 1919. školovanje ga dalje vodi u Zagreb, potom u Beč, te Krakov, gdje je završio likovnu akademiju. Do početka Drugog svjetskog rata Šeremet je živio i stvarao u Beogradu, a potom od 1941. do 1948. opet u Zagrebu, odakle se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života.

Šeremet je 1959. godine osnovao Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a nešto kasnije i Slikarsku koloniju u Počitelju. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te dobitnik brojnih društvenih priznanja i nagrada, između ostalih, Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.

Preminuo je 30. jula 1991. godine u Sarajevu.

Umro italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini

1571. - Umro italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini (Cellini), čija je autobiografija "Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom" - kod nas prevedena pod naslovom "Moj život" - značajan dokument za kulturnu historiju renesanse. Također je napisao "Traktat o zlatarstvu" i "Traktat o vajarstvu". Napravio je mnoštvo minuciozno urađenih likova i sitnih zlatarskih predmeta, ali i skulpture i reljefe velikog formata, poput "Perseja sa glavom meduze", "Kozima Medičija", "Nimfe iz Fontenbloa".

1675. – U Dubrovniku rođen Ignjat Đurđević, hrvatski barokni pjesnik i historičar. Za života je štampao barokni religiozni spjev „Uzdasi Mandalijene pokornice“, čemu je dodao „Razlike pjesni duhovne i djeloispravne“, prepjev sveukupnog psaltira „Saltijer slovinski“ i latinsku raspravu o brodolomu sv. Pavla na Mljetu, koja je izazvala polemičke reakcije.

1768. - Rođen ruski književnik Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama slijedio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirirao i ruskim folklorom. Osim basni, pisao je i satirična "pisma" i komedije. Znatno je utjecao na evropsku literaturu. Djela: "Modna trgovina", "Lekcija kćerima", "Književnik u predsoblju", "Histerična porodica", "Kafana"…

1883. - Umro njemački kompozitor Rihard Vagner (Richard Wagner), tvorac njemačke muzičke drame, uz Đuzepea Verdija (Giuseppe) najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Djela: muzičke drame "Parsifal", "Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Rienci", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pjevači", "Nibelunški prsten", koji se sastoji od četiri drame - "Rajnsko zlato", "Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova", muzičko-filozofske studije "Umjetničko djelo budućnosti", "Umjetnost i revolucija", "Opera i drama".

1894. - Preminuo Franjo Rački, hrvatski historičar i političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije". Prvi je proučavao sadržaj Bašćanske ploče koja je tada bila dio podnog kamenja mjesne crkve na Krku. Na temelju svojih istraživanja glagoljske ostavštine objavio je radove „Pregled glagoljske crkvene književnosti s osobitim obzirom na sv. pismo i liturgičke knjige“ i „Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apošlolov“.

1933. - Rođena Kim Novak, američka glumica koja je bila jedna od najpopularnijih filmskih zvijezda tokom 1950-ih godina 20. stoljeća. Jedna od njenih najpoznatijih uloga bila je u filmu „Vrtoglavica“ reditelja Alfreda Hičkoka (Hitchcock). Bila je jedna od tri Hičkokove ljevoruke plavuše.

1944. - Džeri Springer (Jerry Springer), američki televizijski voditelj, rođen je na današnji dan. Od 1991. do 2018. Džeri je snimio 27 sezona hit tok šoua „The Jerri Springer Shov”, koji je bio poznat po svojim kontroverznim temama i često po tučama s gostima. Legendarni voditelj Džeri Springer i bivši gradonačelnik Sinsinatija preminuo je 27. aprila 2023. godine.

Rođen Bogdan Tanjević, legendarni košarkaški trener

1947. - Rođen Bogdan Tanjević, legendarni košarkaški trener. Prvo je radio kao trener u sarajevskoj Bosni 1971. Iste sezone doveo ju je u Prvu ligu. Sedam godina poslije osvojio je prvenstvo, zatim Kup evropskih prvaka te ponovno državno prvenstvo. Vodio je i juniorsku i seniorsku reprezentaciju bivše SFR Jugoslavije. Poslije je radio u Italiji, u Caserti, Trstu i Milanu. Krajem 1990-ih je radio u Limogesu i kao italijanski selektor. Zatim je vodio podgoričku Budućnost s kojom je osvojio kup. Potom se je vratio u Francusku, gdje je radio u Villeurbanneu, s kojim je postao prvak. Nakon toga je radio u Italiji u Bolonji, a onda je otišao u Tursku, gdje je vodio reprezentaciju i Fenerbahče.

1955. - Zlatan Čolaković, bosansko-hrvatski književnik, filolog i istraživač, rođen je na današnji dan. Doktorirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1984. do 1988., kao Fulbrightov stipendist, sarađivao je s Albertom Lordom na Harvardu i radio u Slavističkom odjelu biblioteke "Widener" harvardskog koledža. Predavao je na Harvardu i univerzitetu Waterloo. U zbirci "The Milman Parry Collection" transkribirao je i uredio tekstove snimaka gotovo 90.000 stihova bošnjačkih epskih pjesnika. Tokom 1989. sakupljao je s Marinom Rojc-Čolaković bošnjačku epiku i prvi zabilježio cjelovite bošnjačke epske pjesme na filmu. Kao urednik književne zaostavštine Envera Čolakovića objelodanio je niz njegovih djela (Izabrane pjesme, roman: Mali svijet, Lokljani, Iz Bosne o Bosni), te pripremio za štampu Čolakovićeve knjige “Jedinac”, “Biblijske priče XX stoljeća” i “Knjiga majci”. Godine 1989., objavio je knjigu "Tri orla tragičkoga svijeta" o starogrčkoj tragediji, Aristotelu, homerskoj i bošnjačkoj epskoj mitotvorbi. Za folkloristički doprinos dobio je Nagradu države Kanade "The Government of Canada Award". Godine 1991., osnovao je i bio glavni istraživač projekta "Unutar bîti muslimanske epike", koji je pod pokroviteljskom "Matice hrvatske" finansiralo Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske. Glavno djelo iz područja bošnjačke epike "Mrtva glava jezik progovara" napisao je u zajednici s Marinom Rojc-Čolaković na engleskom i bosanskom jeziku, a sadrži epiku Avde Međedovića i Murata Kurtagića. Također, Zlatan Čolaković je objavio dvotomno izdanje "Epika Avda Međedovića - Kritičko izdanje" na engleskom i bosanskom jeziku. Bio je član Hrvatskog društva književnika, PEN-a, te Harvardskog kluba Hrvatske i Kanade. Zlatan Čolaković umro je 20. decembra 2008. godine u Bostonu, SAD. Godine 2010, dr. Čolakoviću je posthumno dodijeljena nagrada "Avdo Međedović" u Podgorici za ogromni doprinos bošnjačkoj kulturi na području epike.

1960. - Rođen Pjerluiđi Kolina (Pierluigi Collina), bivši italijanski fudbalski sudija. Šest puta je proglašavan za najboljeg sudiju godine, te ga se smatra najboljim sudijom svih vremena.

Godine 2003., objavio je autobiografiju “Le Mie Regole del Gioco”, a nakon penzioniranja počeo je raditi kao finansijski savjetnik.

2013. - Preminuo Miloje Mića Orlović, legendalni novinar i urednik RTS-a, prvi voditelj TV dnevnika u historiji regionalne televizije. Osim dnevnika prepoznatljiv je bio i po vođenju najpopularnijih TV kvizova. U studentskim danima Mića je igrao košarku, te bio i član studentske košarkaške reprezentacijebivše SFR Jugoslavije, a uporedo s novinarskom gradio je i glumačku karijeru, glumivši u 17 domaćih i stranih filmova. Od 2010. godine Udruženje novinara Vojvodine dodjeljuje novinarima, voditeljima ili spikerima nagradu „Press - vitez – Mića Orlović“.

2016. - Umro Slobodan Santrač, nekadašnji fudbaler i trener. Prema brazilskom izdanju „Almanaque dos Artilheiros“, on je četvrti najbolji strijelac u historiji fudbala sa 1301 postignutim golom. Bio je selektor fudbalske reprezentacije Saudijske Arabije i makedonske fudbalske reprezentacije 2005. Najbolji je strijelac nakadašnje jugoslavenske prve lige svih vremena sa ukupno 218 golova, kao i najbolji strelac u historiji OFK Beograda.