Kosta Šumar ima 28 godina i zaljubljenik je u pčelarstvo. Međutim, on je odlučio da pomjeri granice pčelarstva na našim prostorima te se počeo baviti vještačkom oplodnjom matica, i to, prema dostupnim informacijama, prvi na našem području.

Fokus na trutu

Šumar je za „Avaz“ ispričao kako se rodila ta ljubav i kako je uopće došao na ideju da se bavi ovim inovativnim pristupom i tehnikom.

- Moji djed i otac su mi prenijeli ljubav prema pčelarstvu. Nisam se htio baviti nekim poslom gdje ima puno ljudi, pa sam se odlučio za ovakvu karijeru. Odlučio sam da budem pravi pčelar, a ne klasični „medar“, kako se mi međusobno nazivamo, pa sam počeo proizvoditi i matičnu mliječ, propolis, pergu i naravno pčelinji otrov – započinje priču Šumar.

Svoje košnice je smjestio u podnožju Romanije, selo Podmjedenik, na nekih 1.000 metara nadmorske visine, a sve što proizvodi je izuzetne kvalitete.

- Moj diplomski rad je bio o temi vađenja pčelinjeg otrova, a zajedno s mentoricom Lejlom Bidor, koju moram spomenuti jer mi je mnogo pomogla, zaključio sam da bi bilo jako zanimljivo uraditi magistarski o temi vještačke oplodnje matica. Ranije sam čitao članak o tome, Rusi su to prvi radili, ali nismo nalazili informaciju da se iko bavi nečim sličnim u BiH – objasnio je Šumar.

Na edukaciju je morao da se zaputi u Češku, a na koncu je odlučio da oplodnju radi na pčeli karniki s ciljem da je očuva kao čistokrvnu vrstu.

- Vještačka oplodnja matica se fokusira na trutu, jer sav genetski materijal koji matica prenosi na potomstvo potječe baš od truta. Zbog toga je potrebno obezbijediti jako kvalitetne trutove i sav fokus je na njima, moraju biti čistokrvni. Za jednu oplodnju matice potrebno je sakupiti čak desetak trutova i onda izvući sjemeni materijal te zatim oploditi maticu – opisao je Šumar.

Proizvodi tonu meda

Trenutno u pčelinjaku Šumar ima od 80 do 100 društava, ali nije siguran koliko će ih prezimiti. Prosječna prozvodnja u pčelinjaku, koji je stacionarni, jeste između 600 i 1.000 kilograma godišnje. Kako ističe, ima godina kada je proizvodnja jako slaba pa ide i u minus, jer se pčele samo hrane, a sve zavisi od vremena.

Svima koji razmišljaju o bavljenju nekim poljoprivrednim poslom, poslao je poruku.

- Preporučio bi svoj omladini da se makne iz zgrada, jer selo sada ima jako dobru budućnost. Znamo svi da sa sela potječe jedina kvalitetna hrana, koja je i najbolji lijek. Ne napuštajte našu državu, mi smo jako bogati i u Bosni i Hercegovini imamo sve što je potrebno za nas – zaključio je Šumar.

Značaj postupka

Šumar je objasnio šta, zapravo, vještačka oplodnja matice znači za pčelarstvo.

- To doprinosi samom radu pčelarstva, očuvanjem čistokrvne vrste, što odmah povlači kvalitetnije i mirnije pčelarenje, kao i bolje prinose za buduće generacije. Potrebno je vremena da bi se to postiglo, jer u pčelarstvu ništa ne može da se desi preko noći – objasnio je Šumar.