Život ispunjen neizvjesnošću, stresom i strahom, s nasljeđem ne tako davne prošlosti čije posljedice još nismo zaliječili, povećava potrošnju lijekova za smirenje.
Posljednji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su u 2023. godini građani BiH za antidepresive, odnosno liječenje umjerene i teške depresije, anksiolitike za terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja, te hipnotike i sedative, čije je glavno polje primjene terapija nesanice, izdvojili više od 26 miliona maraka.
Pravi uvid
Izvještaj za period od tri godine pokazuje konstantan rast, podaci za prošlu godinu još se sumiraju, ali očekuje se da će trend biti nastavljen.
- Da bi se stekao pravi uvid, neophodno je potrošnju izraziti u odgovarajućim jedinicama, koja je nezavisna od cijene lijeka i broja stanovnika. U 2023. godini iz grupe antidepresiva, finansijski najveći udio su imali escitalopram, sertralin i paroksetin, iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem – kaže direktorica Agencije Nataša Grubiša.
Klinički psiholog Danijela Ostojić u aprilu će na konferenciji u Sarajevu govoriti o glavnim uzrocima anksioznosti i depresije, nezadovoljstva i frustracije, ali i drugim temama povezanim s mentalnim zdravljem građana.
Mentalno zdravlje
Za “Avaz” kaže da su uzroci koji utječu na naše mentalno zdravlje i sve češće posezanje za medikamentima brojni, a uključuju socio-ekonomsku situaciju, neobrađene postratne traume i njihove transgeneracijske posljedice, kao i nisku svjesnost o potrebi da radimo na sebi, ali i relativno laka dostupnost ovih vrsta lijekova.
- Rješenje je pokušati na individualnom planu razumjeti šta možemo promijeniti i pokrenuti se u smislu psihoterapije ili savjetovanja. To mnogo pomaže i u prevenciji mentalnih poremećaja – kaže Ostojić.
Loše vijesti
Potvrđuje da naše zdravlje trpi i zbog toga što smo zatrpani lošim vijestima, pa brinemo i o stvarima na koje ne možemo utjecati
- Čovjek koji nije svjestan koliko treba da radi na sebi uglavnom se bavi temama od kojih nema koristi. Takve distrakcije apsolutno utječu i formiraju pogrešna uvjerenja te stvaraju velike količine nezadovoljstva i frustracije. Osim toga, u psihologiji postoji pojam „naučena bespomoćnost“, koji definiše da, ako je dugo izložen negativnim pojavama i disfunkcionalnom društvu, čovjek izgubi svaku nadu da ima izlaza i ulazi u stanje pasivnosti i apatije – ističe dr. Ostojić.
