Proizvodnja duhana u BiH u fazi je potpunog gašenja, nakon što su prethodno uništeni svi domaći prerađivački kapaciteti, a čudnim pravilima zakomplicirane procedure koje domaći poljoprivrednici moraju ispoštovati kako bi se uopće bavili ovom vrstom proizvodnje.

U prošloj godini proizvodnja duhana zabilježila je dodatni pad od čak 59,3 posto u odnosu na 2023. godinu. U istoj godini građani BiH ispušili su više od 200 miliona KM cigareta iz uvoza.

Niz faktora

- Domaća proizvodnja duhana u listu je praktično na izdisaju. U Hercegovini, posljednja duhanska stanica zatvorena je 2012. u Stocu, a proizvođači u Orašju, Gradačcu, Bijeljini bore se da zadrže proizvodnju. Niz je faktora koji su doveli do ovoga. Prije svega, prerađivački kapaciteti su zatvoreni, zadnja je zatvorena Fabrika duhana u Sarajevu, iako je njene brendove kupio “British American Tobacco”, ali se proizvodnja ne odvija u BiH – kaže direktor Federalnog agromediteranskog zavoda iz Mostara Marko Ivanković.

Podsjetimo, tokom 140 godina rada, Fabrika duhana Sarajevo preživjela je tri države, pa i period agresije na BiH, kada je radila i pod granatama, ali ne i Vladu FBiH s Fadilom Novalićem koja je prodala svoj udio u FDS-u. Fabrika je zvanično prestala s radom krajem marta 2022., kada je otpušteno njenih 150 radnika, a njen kultni brend “Drina” danas na tržište BiH stiže iz Poljske.

Organizator proizvodnje

- Mi smo donijeli zakon, koji bi već trebalo mijenjati, jer tada nismo poznavali elektronsku cigaretu. Zakon je odredio da monopol nad proizvodnjom duhana ima država. Nema slobodnog tržišta, sve je određeno, ali u praksi on nije zaživio, jer nema odgovarajućih pravilnika. Kad je u pitanju proizvodnja, da biste to radili legalno, morate prethodno imati ugovor s organizatorom proizvodnje. Proizvođači su potpisivali ugovore s duhanskim stanicama, koje su bile u državnom vlasništvu. Čim nemate javna poduzeća, proizvodnja je u sivoj zoni. Dakle, nema proizvodnje koja bi trebala biti legalna, nemate otkupljivače, a država očito nema interes, a ni privatni sektor nije našao svoj interes. Ako bi ga i bilo, kome ćete vi to prodati kada u BiH više nemate nijednu tvornicu koja radi cigarete – ističe Ivanković.

Najveća berba duhana

Podsjeća da na proporcionalnoj akcizi u iznosu od 3,42 posto od maloprodajne cijene, specifičnu akcizu koja od 1. januara iznosi 1,65 KM po kutiji cigareta i akcizu na duhan od 143,2 KM po kilogramu država ostvaruje ogromne prihode. Ivanković je jedan od autora analize koja je rađena za 2018., 2019. i 2020. godinu, u kojima se u budžet, kroz akcize i porez, slivalo čak 90 posto od maloprodajne cijene duhanskih proizvoda.

Prosjek u regiji iznosio je 78 posto. Kaže da to utječe na razvoj crnog tržišta. Najveća berba duhana u Hercegovini zabilježena je 1976. godine, a nameti na kutiju cigareta tada su iznosili 69 posto.