Na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta zakazanoj za utorak, 28. januar, na dnevnom redu će se naći Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH.

Tako se predloženim zakonskim rješenjem o zaštiti od nasilja daju veće ovlasti policiji u privremenom privođenju i pritvaranju nasilnika i znatno pooštrava kaznena politika, te u kojem su djelimično preuzete i direktive Evropske unije o suzbijanju nasilja.

Otkup kazne

Predviđena je mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi, a uvodi se i krivično djelo kršenja zaštitnih mjera, dok je prijava nasilja zakonska obaveza svih institucija.

S druge strane, predloženim izmjenama i dopunama KZ FBiH uvodi se cijeli niz drugih krivičnih djela, kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje, te druga djela koja se mogu zloupotrijebiti protiv djece. Uvodi se i novi vid izvršenja tog krivičnog djela, odnosno da je on moguć i putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Također, jedna od novina bit će onemogućenje otkupa kazne za krivična djela protiv slobode i spolnog morala, krivična djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivična djela protiv braka i porodice, na štetu djeteta.

Premda su brojne nevladine organizacije, pogotovo nakon ubistva Nizame Hećimović, tražile uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela, taj prijedlog je odbijen. Uprkos tome, nekoliko NVO-a s područja cijele FBiH uputilo je amandmane kojima traže uvođenje posebnog člana - teško ubistvo žene, odnosno rodno zasnovano ubistvo.

Također, amandmani se odnose i na uvođenje novih stavova koji definiraju pojmove rod, nasilje, rodno zasnovano nasilje i ženska osoba.

- To je jako važno za lakše razumijevanje i provođenje člana 166.a, dakle, novog člana - kazala je za „Avaz“ Neira Raković, program menadžerica u NVO „Glas žene“.

Osvrćući se na ranije izrečena mišljenja predlagača o tome da problem u predloženoj inkriminaciji femicida kao posebnog djela leži u otežanoj mogućnosti dokazivanja, Raković kaže kako ta argumentacija ne stoji.

Kvalitetna norma

- Kada je riječ o dokazivanju, to je u suštini i kao za svako drugo djelo. Imamo podršku iz regiona i većine zastupnika u Parlamentu, objasnili smo da je to društveni problem, da nije riječ o diskriminaciji i da je nužna zakonska intervencija kada nemate odgovarajuću zakonsku normu. Zakon treba tu izmjenu i mi smo predložili kvalitetnu normu, s obzirom na to da je to norma koja je u Hrvatskoj pripremana od njihovih stručnjaka i ocijenjena kao vrlo kvalitetna u Evropi - kaže Raković.

Podršku im je dala i većina članova Komisije za ravnopravnost spolova Federalnog parlamenta, ali i drugih komisija.

- U ovom zakonu najvažnije treba biti da stvorimo konačno pravni okvir koji će omogućiti sudijama i tužiocima da strože kažnjavaju počinioce ovih teških krivičnih djela. Postoji podrška da se ovo pitanje riješi - kaže za „Avaz“ Belmin Zukan, predsjednik Zakonodavno-pravne komisije.

Nasilje u ogromnom porastu

Nada Dalipagić, poznata advokatica, podržava, kako navodi, svako rješenje koje bi vodilo smanjenju nasilja prema ženama. Posebno, kaže iz razloga što je povećanje nasilja u ogromnom porastu, i to ne samo fizičko i psihičko već i seksualno i sajber nasilje.

- To u suštini govori, uopće, o našem odnosu i položaju žene u društvu i odnosu i stanju poštovanja prema ženi, napose. Ukazujem na činjenicu da je u našem Kaznenom zakonu propisano kazneno djelo ubistva i da je zapriječena kazna do 10 godina, a u slučaju posebno okrutnih ubistava je moguće izreći i kaznu dugotrajnog zatvora, tj. do 45 godina. Time hoću reći da su zakonska rješenja i propisane kazne za ta kaznena djela primjerena - govori Dalipagić za „Avaz“.

Poručuje i da, kada je riječ o nasilju svih vrsta prema ženama, od tih događaja ne treba okretati glavu, već ih obavezno prijaviti policiji i tužiteljstvu.