Na današnji dan 1975. godine, preminuo je Sulejman ef. Kemura, osmi po redu reisu-l-ulema u periodu bivše SFR Jugoslavije. Dženazu je predvodio njegov dugogodišni saradnik i nasljednik na mjestu reisu-l-uleme Naim ef. Hadžiabdić. Reis Kemura pokopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu uz mezar reisu-l-uleme Fehima ef. Spahe.

Profesor i prosvjetitelj

Sulejman ef. Kemura rođen je 1908. godine u Sarajevu, u uglednoj sarajevskoj porodici Kemura, iz koje je potjecao i šejh Sejfudin Kemura, poznati sarajevski hroničar, šejh u nakšibendijskom tarikatu. Po završetku mekteba i ruždije, Sulejman ef. Kemura nastavio je školovanje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, a potom u Šerijatskoj sudačkoj školi na kojoj je diplomirao 1930. godine.

Kao mladi šerijatski sudija, službovao je pri šerijatskim sudovima u Foči i Konjicu. U Foči se uključio u rad Muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva "Gajret", a radio je i na suzbijanju nepismenosti među muslimanima. Na prijedlog Ulema medžlisa, tadašnji reisu-l-ulema postavio ga je za sekretara Mostarskog muftijstva, gdje je, osim te dužnosti, predavao vjeronauku u Mostarskoj gimnaziji i Učiteljskoj školi.

Nakon ukidanja okružnih muftijstava, iz Mostara Sulejman ef. Kemura prelazi u Sarajevo na mjesto prosvjetnog referenta Ulema medžlisa, zatim u Vakufsku direkciju, prvo u svojstvu vjersko-prosvjetnog referenta, a zatim direktora ove značajne institucije. U 1949. godini Vrhovno islamsko starješinstvo u FNRJ povjerilo mu je dužnost direktora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i urednika "Glasnika", a osnivanjem Udruge ilmijje, 1950. godine, izabran je za sekretara, tako da je te dužnosti obavljao istovremeno. Na poziciji sekretara Udruge ilmijje zadržao se sve do imenovanja na mjesto reisu-l-uleme, a bio je među potpisnicima inicijative za osnivanje Udruge.

Po odlasku u mirovinu Ibrahima ef. Fejića, 15. novembra 1957. godine, imenovan je za reisu-l-ulemu Islamske zajednice. Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljeni su 8. decembra 1957. godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Bio je to period velikih teškoća za Islamsku zajednicu: oduzeta vakufska imovina, zatvoreni mektebI, brojne srušene ili oštećene džamije, u kojem je reisu-l-ulema Kemura učinio mnogo na oporavljanju IZ, obavljajući dužnost reisa sve do svoje smrti. 

Rođen Džejms Vat, pronalazač parne mašine

1736. - Škotski inžinjer i fizičar Džejms Vat (James Watt), pronalazač parne mašine, rođen je na današnji dan. Njegova parna mašina je pokrenula industrijsku revoluciju. Blizu Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina. Unaprijedio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u čast, mjerna jedinica za snagu nazvana je vat, a instrument za mjerenje električne snage vat-metar.

1747. - Rođen njemački astronom Johan Elert Bode (Johann), koji je pomoću niza brojeva vrlo približno ustanovio srednju udaljenost prvih sedam planeta od Sunca. Bio je direktor Berlinske opservatorije i pokrenuo je, 1774. godine, "Berlinski astronomski godišnjak", koji je izlazio do 1957. godine.

1798. - Francuski filozof i matematičar Ogist Kont (Auguste Comte), jedan od osnivača filozofije pozitivizma i nauke o društvu – sociologije, rođen je na današnji dan. Želio je da reformira nauku, filozofiju i religiju tako da odgovaraju "pozitivnom stadiju" razvoja društva, jer je smatrao da su "teološki" i "metafizički" stadiji "historijski zastarjeli". Djela: "Kurs pozitivne filozofije", "Rasprava o cjelini pozitivizma", "Sistem pozitivne politike", "Pozitivistički katehizam".

1809. - Rođen američki pisac Edgar Alan Po (Allan Poe), tvorac kratke pripovijetke strave iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme", proza "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".

1813. - Pronalazač postupka prerade sirovog gvožđa u čelik, engleski inžinjer Henri Besemer (Henry Bessemer), rođen je na današnji dan. Njegov pronalazak je, 1855. godine, nazvan "Besemerov postupak". Čeličana koju je 1859. podigao u Šefildu i danas proizvodi čelik.

1839. - Rođen francuski slikar Pol Sezan (Paul Cezanne), čija su djela s revolucionarnim elementima umjetnosti preobrazila slikarstvo. Nastojao je da prirodu ne analizira i reproducira, već da stvori sintezu oblika u prirodi i izrazi šta pred njom osjeća, čime je jako utjecao na generacije slikara, posebno na sljedbenike fovizma, kubizma i apstraktnog slikarstva. Uradio je više stotina slika, uključujući remek-djela poput "Kuće obješenog", "Plave vaze", "Kartaša", "Autoportreta", "Zaliva pred Estakom", "Planine Sent-Viktoar", "Kupačice".

1865. - Umro francuski ekonomist i politički filozof Pjer Žozef Prudon (Pierre-Joseph Proudhon), čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom "Svojina - to je krađa", u djelu "Šta je svojina" borio se za ukidanje svojine. Također je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u djelu "Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede".

Preminuo Branislav Nušić, najveći srbijanski komediograf

1938. - Preminuo Branislav Nušić, najveći srbijanski komediograf. Njegova djela su suvereno vladala repertoarom srpskih pozorišta između dva rata, a i sada su veoma igrana, ne samo u Srbiji nego i u regiji i svijetu. Djela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Mister dolar", pripovijetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske večeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Pučina", "Iza Božjih leđa".

1943. - Rođena američka pjevačica Dženis Džoplin (Janis Joplin), najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Dženis je u početku bila pjevačica grupe “Big Brother & Holding Company”, a kasnije je radila samostalno. Njena pjesma "Me and my Boby Mcgee" posthumno je dospjela na prvo mjesto američke top-ljestvice singlova. Ubraja se u Klub 27, muzičare koji su preminuli napunivši 27 godina života.

1948. – U Banjoj Luci rođen Admiral Mahić, bosanskohercegovački književnik. Tokom opsade grada Sarajeva bio je urednik prvog ratnog biltena Hrvatske seljačke stranke i voditelj – koordinator književnih programa u HKD "Napredak". Poezija mu je prevođena na francuski, slovenski, njemački i engleski jezik. Osim poezije, objavljivao je i prozu, zabilješke s putovanja i drame. Objavio je niz dramskih tekstova za djecu emitiranih na Radio Sarajevu. Radio je dobrovoljno kao urednik časopisa za poeziju i umjetničku fotografiju “Republika poezije”. Bio je jedan od osnivača P.E.N. Centra BiH. Preminuo je 19. septembra 2015. godine.

1952. - U Sarajevu rođen Irfan Mensur kao Irfan Kurić, regionalni glumac, reditelj, scenarista i pedagog. Njegov otac Mensur Kurić, rodom iz Niša, potjecao je od begovske porodice iz Donjeg Vakufa, a njegova majka Nada je potomak grofovske prodice Alaupović. U Beogradu je diplomirao na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju. Tada je promijenio prezime Kurić u Mensur, po očevom imenu. U jednom intervjuu je izjavio da je to učinio kako bi iza sebe ostavio nešto, kako bi stvorio jednu novu malu porodičnu lozu, te dodao da su roditelji znali za njegovu namjeru i da se nisu tome protivili. Odglumio je maestralne uloge u gotovo svim najpoznatijim filmovima jugoslavenske kinematografije.

1960. - Rođen Žarko Laušević, crnogorski filmski glumac. Ogromnu popularnost donijela mu je uloga u TV seriji "Sivi dom" (1984.). Nakon toga uslijedile su Lauševićeve brojne zapažene uloge. U ljeto 1993. godine, Lauševića je napala grupa huligana ispred jednog kafića u Podgorici. U samoobrani je iz svog pištolja usmrtio dvojicu napadača, a trećeg teško ranio. Najprije je osuđen na 13 godina zatvora, a 1998. kazna mu je promijenjena na četiri godine zatvora. Pušten je nakon što je odslužio 4,5 godine. Odlukom Vrhovnog suda 2001. godine, ponovno je osuđen na 13 godina zatvora, a 2011. pomilovao ga je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić. Preminuo je 15. novembra 2023. u Beogradu.

1969. - Umro Jan Palah (Jan Palach), češki student historije i političke ekonomije na Karlovom fakultetu u Pragu. Nakon invazije pet zemalja Varšavskog pakta na Čehoslovačku (1968.), Palach je 16.01.1969., usred Praga sam sebe zapalio i tako postao simbol savremene borbe Čeha i Slovaka za slobodu.

Umro Hamza Humo, autor prvog bh. modernog romana

1970. – U Sarajevu preminuo Hamza Humo, autor prvog bh. modernog romana. Humo je rođen 30. decembra 1895. godine u Mostaru. Iz ugledne je porodice iz koje je bio i alhamijado pisac Omer ef. Humo. U Mostaru je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. U periodu između dva svjetska rata, kada najplodnije i najintezivnije stvara, objavio je više pjesničkih knjiga i svoje najčuvenije i najznačajnije djelo, lirski roman "Grozdanin kikot" (1927.), prvi bh. moderni roman, koji je doživio više izdanja i preveden na mnoge jezike.

2000. - Umrla Hedi Lamar (Hedy Lamarr), američka filmska glumica austrijskog porijekla, koja je u holivudskim filmovima, kao što su "Samson i Dalila" i "Alžir", igrala uloge fatalnih žena. Izazvala je 1933. senzaciju svlačenjem u filmu "Ekstaza". Napisala je autobiografsku knjigu "Ekstaza i ja". Lamar je bila inovatorica u području bežičnih komunikacija, pa se na današnji dan, prema datumu njenog rođenja, obilježava i Međunarodni dan izumitelja, jer bez njenog izuma danas bi bio nemoguć WiFi.

2006. - NASA lansirala najbržu svemirsku letjelicu u okviru misije Novi horizonti, što je prva misija posvećena Plutonu.

2016. - Umro Etore Skola (Ettore Scola), italijanski filmski režiser i scenarist. Tokom višegodišnje karijere, snimio je više od 40 igranih i dokumentarnih filmova. Dobio je Zlatni globus za film “Poseban dan” u kategoriji najbolji strani film 1978., a tokom svoje filmske karijere bio je nominovan za pet Oskara za najbolji film na stranom jeziku.