Mirnes Omerović, mladi pisac porijeklom iz Bratunca, već od ranih godina pokazao je strast prema pisanju. Objavio je tri knjige, a za “Avaz” je kazao da je inspiraciju našao u odrastanju u porodici koja je preživjela genocid.

Rano djetinjstvo

- Ja sam šumu, recimo, dosta drugačije zamišljao od svojih vršnjaka. Za mene je ona predstavljala most između života i smrti, a o čemu je svjedočila i možda najučestalija konstatacija nestanka, poginuća: „Nije prešao!“ – kazao je Omerović.

Knjiga „Zemlja bosanska“ je prvo djelo Omerovića, a otkrio je da je nastala ishitreno, kao mladalački bunt.

- Ona je dječije promatranje svijeta i ozbiljnih tema, vjerovatno kao suočavanje s postgeneracijskom traumom - koje nisam ni bio svjestan. Dala mi je vjetar u leđa i u tom svemu su moji roditelji odigrali najznačajniju ulogu – podržali me u procesu objavljivanja. Između redova, meni je to zvučalo: „Tvoj glas je važan, on se mora čuti, i nikada ne smiješ prestati govoriti!“ Zbog toga im se i ovom prilikom zahvaljujem – poručio je Omerović.

Svoje drugo djelo „Prijedorsku maturu“ posvetio ubijenoj djeci Prijedora.

- U njoj postoji nekoliko osnovnih poruka, a prva od njih jeste da se ne zaboravi i da se njeguje kultura sjećanja, jer historija ima tendenciju da se ponavlja onima koji je zaboravljaju. Nadalje, zlo ne preza ni pred čim. Bolesnim, velikodržavnim idejama su i djeca bila prepreka, pa su morala biti ubijena. I upravo tu treba uzeti jednu važnu poruku - moramo biti svjesni svog identiteta i čuvati ga. Dakle, moramo se otrgnuti od zaborava i biti svjesni sebe - kazao je Omerović.

Razvitak zločina

Njegova posljednja knjiga “Egzodus” sastavljena je od šest ciklusa.

- U njoj se nalaze Postanak, Apokalipsa, Putokazi, Izdah, Post mortem i Psalmi. Sami nazivi upućuju na svojevrsni razvitak zločina i genocida. „Egzodus“ govori o promatranju genocida iz nutrine i to je bila primarna svrha, staviti se u kožu čovjeka koji gleda pripreme, nad kim se vrši genocid, koji traži put, a svi putevi su smrtni, onog koji umire, ubijen je, koji traga za kostima i na koncu onoga koji bilježi i svjedoči o dešavanjima - objasnio je Omerović.

Kreirati politike

Omerović je kazao da se mladi moraju aktivno suočiti s prošlošću, prepoznati u sebi obrise transgeneracijske traume i suočiti se s njom.

- Kultura je, definitivno, naš izlaz iz situacije u kojoj se nalazimo. Dakle, kroz izučavanje historije, dostići jednu kulturološku svijest o sebi, a potom se politički aktivirati kako bismo, osnaženi i obrazovani, kreirali politike koje će spriječiti ponavljanje grešaka i usmjeriti se ka budućnosti - dodao je Omerović.