Centralna manifestacija obilježavanja 9. januara kao „Dana Republike Srpske“ bit će održana danas u Banjoj Luci, uprkos tome što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ovaj datum presudama iz 2015. i 2019. godine, proglasio neustavnim.

Kako je rekao jučer visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obilježavanje neustavnog Dana RS je krivično djelo.

Iz Ambasade SAD u BiH oglasili su se povodom obilježavanja neustavnog dana RS, poručivši između ostalog, da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta donio odluku da je obilježavanje dana RS 9. januara neustavno.

- Ova odluka važi bez obzira ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju. Ova odluka je zasnovana na zakonu, a ne na mišljenju – naveli su iz Ambasade.

Planirano je da se svečani defile održi na Trgu Krajine u Banjoj Luci.

Osporen datum 

Podsjetimo, najviša sudska institucija u Bosni i Hercegovini, Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. godine, po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, utvrdio je da je 9. januar, kao Dan RS, neustavan.

Sud je odlukom osporio 9. januar kao datum, a ne obilježavanje dana RS kao praznika.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu Svetog Stefana, kao ni dan RS, ali je utvrdio da Dan RS ne može biti 9. januar.

Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. godine provela referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zabranio njegovo održavanje. Sud je potom poništio rezultate izjašnjavanja građana.

Ubrzo, Narodna skupština RS (NSRS) je iz Zakona o praznicima izbacila Zakon o Danu RS i usvojila ga kao poseban sekularni praznik. Zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona podnijelo je devet delegata, Bošnjaka i Hrvata, u Vijeću naroda RS.

Poništen dio člana Zakona

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je i 29. marta 2019. godine ponovo proglasio 9. januar neustavnim, odnosno poništio dio člana Zakona o Danu RS koji glasi "na osnovu potvrđene volje građana RS, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike".

Osporena odredba koja glasi:

"'Na temelju potvrđene volje građana RS, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike, nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Osporena odredba je ukinuta i određeno je da prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine."

Stav Venecijanske komisije

Odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prethodio je stav Venecijanske komisije koja je Dan RS označila kao “diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.

Kako se navodi, “utemeljen je na historijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS, odnosno za srpski narod''.

Podsjetimo, 9. januara 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela je "Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine" - na područjima "srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, a na osnovu plebiscita održanog 9. i 10. novembra 1991. godine na kome se srpski narod izjasnio za ostanak u zajedničkoj državi Jugoslaviji".

Prvo rukovodstvo činili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.