U cijeloj 2024. godini korpa osnovnih prehrambenih proizvoda bila je jeftinija za 2,1 posto, uz znatno niže cijene žitarica i šećera koje su prevagnule nad poskupljenjem biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda i mesa, izvijestila je o tome agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljopprivredu FAO.

Također, naveli su da su cijene hrane u posljednjem mjesecu lani blago pale, uz znatno jeftiniji šećer i stabilne cijene žitarica. Međutim, na tržištu BiH se to ne osjeti.

Rastu cijene

Štaviše, cijene hrane sve više muče građane. Premda se posljednjih dana iznosi kako su s Novom godinom došla i nova poskupljenja, činjenica je da cijene hrane iz mjeseca u mjesec rastu, što, uostalom, govore i statistički pokazatelji.

Prema posljednjim podacima koji se odnose na potrošačke cijene iz novembra prošle godine, najviše je poskupjela hrana, i to u odnosu na mjesec prije za 0,9 posto. Iz udruženja potrošača stalno upozoravaju na to da je hronično prisutan puzajući rast cijena hrane. Redžo Omerbašić, ekonomist i predsjednik Udruženja potrošača Posavskog kantona, za „Dnevni avaz“ kaže kako bi vlasti morale učestvovati u povećanju proizvodnje hrane. Navodi kako u cijeloj BiH izostaje adekvatna stimulacija i kada je riječ o poljoprivrednoj, ali i prozvodnji mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

- Neophodno je liječiti uzroke i imati preventivu , a ne zamrznuti poskupljenja. Tržište jeste otvoreno i zato je neophodno povećati proizvodnju u svim sferama – kaže Omerbašić.

Iznosi i da ga brine povećanje iznosa najniže plaće, jer se pribojava inflacije, budući da, kako naglašava, uz rast plaće dolazi do rasta potrošnje.

Javni sektor

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi činjenicu da je u prošloj godini u Republici Srpskoj u januaru uvedena minimalna plaća sa 700 na 900 KM, što je, kaže, izazvalo lanac poskupljenja i raznih usluga, od frizera, pekara, kozmetičara. To isto će se, navodi, desiti u Federaciji BiH u drugoj polovini januara.

- Jednostavno, ti nameti ne mogu se finansirati na način kako je to bilo prethodno, jer, nažalost, situacija je takva da će mjera o minimalnoj plati koja je, ustvari, vezana za one koji su najlošije plaćeni praktično izazvati lanac poskupljenja. I oni koji dobiju 1.000 KM umjesto 619 KM će potrošiti tu razliku na skuplje proizvode i usluge. Dakle, imamo definitivno enormno razvijenu i skupu administraciju, javni sektor koji je nedopustivo skup za ovaj nivo ekonomskog razvoja koji imamo u BiH. S druge strane, sve je podređeno grupi izabranih dužnosnika koji nemaju pojma o tome kako živi običan čovjek ili kako se teško sastavlja kraj s krajem - ističe Pavlović.

Teški dani

Gledajući cijelu situaciju, Pavlović kaže da je perspektiva dosta loša i da će novi talas poskupljenja krenuti u cijeloj BiH.

- Neke subvencije o kojima se sporadično govori u smislu pomoći malim mikrobiznisima su nešto na što se ne može računati, jer osnovni problem je zahvatanje na teret rada. Ako je rad skup, ne s aspekta plate, već s aspekta opterećenja koje ide u fondove, a oni se neracionalno koriste, što je očigledno, to će sve u svemu život u BiH učiniti prilično teškim. I ako uzmemo u obzir da će se opcija odlaska u inostranstvo na neki način smanjiti, jer je i tamo kriza, bojim se da nas očekuju vrlo teški dani - govori nam Pavlović.