U prvim satima ove godine zaustavljen je izvoz ruskog plina preko Ukrajine.

Ugovor o tranzitu plina preko ove zemlje izložene ruskoj agresiji, istekao je, nakon što je Ukrajina ostala čvrsta u stavu da novi ugovor neće potpisati.

Snabdijevanje BiH i nekoliko država regiona nastavljeno je preko Turskog toka, ali kakve će biti indirektne posljedice zatvaranja plinovoda prema Evropi za “Avaz” komentira stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.

- Ovo definitivno vodi ka slabljenju ekonomije u Evropi. Prestankom isporuke, još najjeftinijeg, ruskog gasa, Evropa će morati koristiti nešto skuplji gas, da li preko LNG terminala ili iz drugih pravaca snabdijevanja. Najviše će to osjetiti najrazvijenije evropske zemlje poput Njemačke, ali i zemlje bivšeg istočnog bloka koje nemaju pristup moru da eventualno dobivaju plin putem LNG terminala – kaže Harbaš.

Sve to će oslabiti ekonomiju EU, dok je Rusija već pronašla tržište za blizu pola milijarde kubika plina koji sada, umjesto Evropi, isporučuje Kini i drugim zemljama.

- Što se tiče BiH mislim da neće biti velikog utjecaja, jer snabdijevamo se putem Turskog toka. Cijene nafte i gasa na svjetskom tržištu su stabilne i ne bi trebalo doći do većih oscilacija – dodaje Harbaš.

Naš sagovornik saglasan je s ocjenom da bi domaća ekonomija, koja ovisi o tržištu EU, mogla imati indirektne štete, koje će se usložniti s uvođenjem CO2 takse od januara 2026. godine.

- Cjelokupna situacija ne ide u prilog pogotovo maloj i srednjoj privredni ni u BiH, ni u regionu. Zato su važne druge interkonekcije, ali sve više i energijska efikasnost i proizvodnja iz obnovljivih izvora – ističe Harbaš.