Jednostrana odluka Vlade FBiH da pred Novu godinu podigne minimalac na 1.000 KM koji zbirno s doprinosima i porezom, zapravo, iznosi 1.744 KM, bez bilo kakvih analiza, parametara, studija, čak ni konsultacija s poslodavcima i ekonomskim stručnjacima, digla je cijelu lavinu u Bosni i Hercegovini.
I dok Savez samostalnih sindikata FBiH podržava ovu odluku, zajedno s članovima Vlade FBiH koju čine stranke Trojke i HDZ, dotle apsolutno niti jedan ekonomski stručnjak nije podržao ovu odluku.
Stručnjaci jednoglasni
Doktor ekonomskih nauka Admir Čavalić predviđa da bi zbog ove odluke u Federaciji od 20 do 30 hiljada ljudi moglo ostati bez posla. Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Sabina Silajdžić ovaj potez Vlade FBiH nazvala je „montipajtonovskim“ i „amaterskim“.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran, ističe kako je „nevjerovatno da se dekretom određuje ovoliko povećanje minimalne plate, a da se ne mijenja ništa u oporezivanju i doprinosima“, dok je čak i Faruk Hadžić, koji je savjetnik u Vladi Federacije, ovaj potez nazvao nepromišljen, indirektno optužujući i vlast da podstiče bijes prema poslodavcima „Vrlo je lako s narodom manipulisati, jer se često pojavljuju generalne poruke poput, da tamo neke gazde voze bijesna auta, pa onda i svi privrednici voze bijesna auta“.
Iz Udruženja poslodavaca pozvali su Vladu FBiH da povuče ovu odluku, upozorivši da će doći do vala otpuštanja u našoj zemlji.
Ipak, da će to vrlo brzo zaista postati realnost u Federaciji ako Vlada ne povuče svoju odluku, govori nam i primjer iz Republike Srpske.
Primjer iz RS
U protekloj 2024. godini, prvi put nakon dužeg perioda u Republici Srpskoj smanjen je broj zaposlenih radnika, i to za 0,4 posto. Na udaru se posebno našla prerađivačka industrija, koja i zapošljava najviše radnika u manjem bh entitetu, njih 56.130. Ona je za godinu ostala bez čak 3.000 radnika.
Tako je u Republici Srpskoj gotovo izjednačen broj radnika i broj penzionera, pa republički fond penzionog osiguranja diše na škrge.
Više je faktora utjecalo na ovaj negativni trend u RS, no ekonomisti su saglasni da je pad broja zaposlenih direktna posljedica nepromišljene odluke Vlada Republike Srpske o uvođenju minimalne plaće u iznosu 900 KM. Podsjećamo, minimalac je do tada iznosio 700 KM.
Odluka je donesena nakon neuspjeha u pregovorima između poslovne zajednice i sindikata koji nisu uspjeli da usaglase iznos u okviru Ekonomsko-socijalnog savjeta.
Iznos od 900 KM je, zapravo, sredina između prvobitne najave predsjednika Republike Srpske, koji je u novembru izjavio da će minimalac u RS iznositi 1050 KM i poslovne zajednice koja je isticala da minimalne plaće, na osnovu ekonomskih pokazatelja, mogu porasti maksimalno do 750 KM.
Iako su ekonomski stručnjaci upozoravali na moguće štetne posljedice povećanja minimalca na 900 KM, premijer Višković se nije obazirao na upozorenja stručnjaka. Pad zaposlenosti bila je cijena.
No, treba napomenuti da je potez koje su povukle vlasti u RS bio daleko blaži. Naime, u Republici Srpskoj zbirna stopa doprinosa smanjena je na 31%. S druge strane, u Federaciji BiH ona čak iznosi 41,5%.
Bruto minimalna plaća u Republici Srpskoj iznosi 1344,26 KM. Nakon ove odluke bruto minimalna plaća u Federaciji BiH iznosit će 1.744 konvertibilne marke.
Drugim riječima, najmanje plaćeni radnik poslodavca u Federaciji koštat će sada čak četiri stotine maraka više nego u RS.
Ako je u Republici Srpskoj ovo ipak znatno blaže povećanje minimalne plaće ostavilo ovakve drakonske posljedice, šta se onda tek može očekivati od drakonskog povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH.
A kada se na sve to doda i još jedna nepromišljena odluka federalnih vlasti o zabrani rada nedjeljom koja je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u novembru već smanjila promet od trgovine u većem entitetu, skuplja struja od prvog januara te ekonomska kriza u Njemačkoj, našem najvećem izvoznom tržištu, onda na sceni imamo recept Vlade FBiH za ekonomsku katastrofu.
Pokušaj opstanka na vlasti
Novinar i analitičar Tvrtko Milović napisao je vrlo kvalitetnu analizu o stvarnim razlozima Vlade FBiH da darkonski povećanu bruto minimalnu plaću u kojoj, između ostalog, naglašava.
- Odnos koji je Vlada FBiH pokazuje prema stvaraocima novca je jednako glup kao u socijalizmu. A prema komentarima na vapaje poslodavaca, vidimo da ni „radnici“ nisu mnogo naučili. Svi oni bi najradije da poslodavci ne postoje. Svi oni idealnim uređenjem smatraju rad za državu koja im samo daje plaće. Odakle novac za plaće ako nema poslodavaca? Niko ne zna. Nikog nije briga. Uništenje poslodavaca nije cilj Vlade sam po sebi. Poslodavci su samo kolaterala u očajničkoj borbi za novi mandat. To nam je otkrio izvjesni ministar Hrnjić. On kaže:
- 450 hiljada penzionera ne smije biti dovedeno u pitanje u ovoj zemlji. Tu sad imamo pet milijardi i 100 miliona KM intervencija iz budžeta, da bismo za 2024. godinu isplatili penzije. Dakle, Fondu PIO nedostaje pola milijarde. Ko će to uplatiti ako poslodavci ne žele sarađivati s Vladom.
Aha.
Rezimirajmo.
Vama, ustvari, nije stalo do radnika, nego vam fali pola milijarde u proračunu!
Pa ko će to platiti ako ne poslodavci!? Sovjetska logika na snazi.
Prvo, nisu poslodavci odgovorni za isplate mirovina. Poslodavci (u ime radnika) uredno isplaćuju doprinose. I to je njihova zakonska obaveza. Nisu poslodavci krivi što je Fond PIO propao i što iz proračuna isplaćujete mirovine. Proračuna - koji opet pune poslodavci!
Poslodavci vam dva puta plaćaju za mirovine i opet vam fali. I umjesto da nađete održivo rješenje za mirovine, vi se opet okrećete poslodavcima koji grcaju pod teretom.
Drugo, mirovine se nikad i nisu smjele početi isplaćivati iz proračuna. To nisu sredstva za tu namjenu. Pa kada se opet odlučite opteretiti poslodavce, onda to barem učinite za neku opću korist, a ne jednu stvar od koje poslodavci nemaju nikakvu korist – poručio je Milović.