Građani Bosne i Hercegovine, a posebno Sarajeva, godinama su izloženi zdravstvenom riziku zbog onečišćenog zraka u zimskim mjesecima uzrokovanog upotrebom krutih goriva pri zagrijavanju domaćinstava, ali i prevelikim brojem automobila.

Nema pravila

Pulmolog Mujo Hošić za "Avaz“ je kazao kako više nema pravila. Ugroženi su svi.

- Sve je uvijek isto, samo svake godine gore. Neki kažu kako se sjećaju da je i u njihovoj mladosti bilo smoga, ali nije. Bilo je magle, a sastav smoga i magle su dva različita pojma. Trenutni sastav smoga je ubitačan i zaista se ne može reći da je neko manje ili nikako ugrožen – objasnio je dr. Hošić.

Kako kaže, jedino se postavlja pitanje kako će čiji organizam reagirati na ovo što udišemo.

- Mi praktično udišemo kiselinu, jer u ovom smogu ima i sumpor-dioksida, azotnih oksida i ostalo. Prema tome, maske ne pružaju apsolutno nikakvu zaštitu. Jedino rješenje jeste da onaj ko je u mogućnosti ostane kod kuće ili se zaputi na planinu – naveo je dr. Hošić.

Prema njegovim riječima, uništeno je sve što je moglo biti uništeno i niko ništa ne poduzima, iako se upozorenja neumorno ponavljaju.

- Ako u mahali ima 100 ložišta, a u njih pet se loži, to je sasvim dovoljno da se zagadi cijela mahala i tako u gotovo svakoj. Osim toga, lože se stvari koje se nipošto ne bi smjele ložiti. Zatim, kvalitet goriva kod nas i količina sumpora u gorivima je ubitačna – kazao je dr. Hošić.

Samo tonemo

Dalje, navodi, Sarajevo je bilo projektovano za približno 30.000 vozila, sada ih ima više od 130.000, a prosječna starost je 17-18 godina.

- Šta god da se predloži, neko se u toj priči nađe ugrožen, prema tome, samo tonemo bez obzira koliko se ponavljamo. Maske mogu zaštititi od prehlade, ili druge ako ste vi prehlađeni, ali od ovih čestica sasvim sigurno neće zaštititi, pogotovo od kiseline, a svako je ovih dana mogao primijetiti ukoliko pješice ide na posao da svrbe oči i nos, što se dešava zbog kontakta s opasnim hemijskim spojevima – zaključio je dr. Mujo Hošić.

Različite posljedice

Ljudi imaju različite zdravstvene posljedice od izlaganja zagađenom zraku. Kratkoročne posljedice uključuju bolesti poput upale pluća ili bronhitisa, iritaciju nosa, grla, očiju ili kože kao i glavobolju, vrtoglavicu i mučninu. 

Dugoročne posljedice čak mogu dovesti do smrti osobe. One uključuju bolesti srca, rak pluća i respiratorne bolesti poput emfizema. Zagađen zrak također može dugoročno oštetiti živce, mozak, bubrege, jetru i druge organe ljudi. Neki naučnici sumnjaju da zagađivači zraka uzrokuju i urođene nedostatke.