Dan rudara Bosne i Hercegovine obilježava se 21. decembra svake godine, u znak sjećanja na taj datum 1920., kada su u generalni štrajk stupili rudari Kreke, Zenice, Kaknja, Ljubije, Mostara i Breze. U štrajku, koji je trajao do 28. decembra, došlo je do oružanog otpora rudara lošoj vlasti koji je nazvan Husinska buna.

Naime, od 1918. do 1920. godine komorati u svim dijelovima naše države bili su izloženi nemilosrdnim ugnjetavanjima bez uživanja bilo kakvih prava. Pošteni i časni radnici su izašli s osnovnim zahtjevima pred Zemaljsku vladu RBiH koji su se ogledali u povećanju plaće i boljim uvjetima rada. Vlada je odbila zahtjeve rudara, što je bio razlog da rudari započnu štrajk.

Štrajk

Vlada je postavila ultimatum rudarima da, ako se u roku od tri dana ne vrate na posao, gube poslove te stambena prava nad državnim stanovima. Jedna od represivnih mjera vlasti s ciljem stavljanja štrajka pod kontrolu bila je i naredba o iseljavanju rudara Slovenaca iz njihove kolonije u tuzlanskom naselju Kreka.

Prema historijskim podacima, obustava rada je bila potpuna u ovim rudnicima, a od ukupno 5.100 rudara štrajk je podržalo njih 4.800.

Štrajk je imao i političke konotacije koje su, između ostalog, rezultirale donošenjem “Obznane”, kojom je zabranjeno djelovanje Komunističke partije. Štrajku rudara su se pridružili i metalci, a na radnim mjestima, u skladu s važećim odredbama, bile su samo neophodne osobe radi zaštite rudnika od požara i poplava.

Prve žrtve

Prve žrtve štrajka pale su u Tuzli 27. decembra, u sukobu rudara Kreke i žandara. Sedmorica rudara su poginula, više desetaka ranjeno, a gotovo 400 ih je uhapšeno.

Takav odnos vladajućih struktura izazvao je revolt u cijeloj zemlji, tako da je štrajk izašao van granica Bosne i Hercegovine. Tokom januara i februara 1922. održano je i suđenje, na kojem je više 350 rudara optuženo, a dvadesetorici je suđeno. Jure Kerošević, rudar porijeklom s Husina, osuđen je na smrt vješanjem zbog ubistva žandara, a ostatak optuženih je dobio kazne od kojih je najviša bila 15 mjeseci.

Umro Bokačo, autor remek-djela „Dekameron“

1375. - Umro italijanski pisac Đovani Bokačo (Giovanni Boccaccio), autor "Dekamerona", remek-djela italijanske proze. Djelo se sastoji od stotinu novela koje je, prema okvirnoj fabuli, u roku od deset dana ispripovijedalo sedam žena i trojica mladića nakon što su iz okuženog grada pobjegli u raskošnu vilu na fiesolanskim brežuljcima. Bokačo je napisao i niz književnih djela u duhu tradicije srednjovjekovnog viteškog romana i više mitološko-alegorijskih radova, poput "Filostrata", "Filokole", "Fiametasa", "Tezeida" i "Ljubavnih vizija". Napisao je i "Danteov život".

1401. - Rođen Tomaso Masačo (Tommaso Masaccio), italijanski slikar, poznat kao prvi slikar renesanse. Godine 1422., ušao je u slikarski ceh, a 1424. se pridružio "Društvu sv. Luke", bratstvu umjetnika. Iako je umro mlad (u 28. godini života), izvršio je veliki pomak u slikarstvu 15. vijeka, među prvima je udario temelje i ostvario djela renesansnog duha u Italiji.

1795. - Njemački historičar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, rođen je na današnji dan. Uglavnom se bavio historijom germanskih i romanskih naroda, ali je pisao i o narodima centralne i jugoistočne Evrope. Djela: "Historija Francuske", "Historija Engleske", "Rimske pape", "Njemačka historija za vrijeme reformacije".

1804. - Engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli (Benjamin Disraeli), osnivač i vođa konzervativaca, dva puta premijer, rođen je na današnji dan. Prije i tokom političke karijere Dizraeli je bio poznati književnik i značajna figura odnašnjeg britanskog društva. Uglavnom je pisao romanse kao što su “Sibil” i “Vivijan Grej”.

1890. - Rođen Herman Džozef Miler (Hermann Joseph Muller), američki genetičar i nobelovac. Najpoznatiji je po svom otkriću o fiziološkim i genetičkim učincima zračenja (X-zrake) za koje je i dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1946. godine.

1913. - U nedjeljnom izdanju “New York Worlda” pojavila se prva križaljka. Križaljku je napravio Artur Vini (Arthur Wynne), kako bi ispunio slobodno mjesto u svojim novinama. Imala je oblik dijamanta s prazninom u sredini, a zvala se "Word-Cross Puzzle".

Rođen slikar Ivan Generalić 

1914. - Rođen Ivan Generalić, začetnik savremene hrvatske naivne umjetnosti, centralna ličnost i mentor druge generacije tzv. Hlebinske škole. Samostalno je izlagao u Parizu, Njujorku i Briselu te učestvovao u mnogim grupnim izložbama.

1917. - Hajnrih Teodor Bel (Heinrich Theodor Boll), jedan od najistaknutijih i najčitanijih njemačkih pisaca 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1972. godine. Djela: romani "I ne reče ni riječi", "Kuća bez čuvara", "Bilijar u pola deset", "Mišljenja jednog klovna", "Grupna slika s damom", zbirke pripovijedaka "Putniče, naiđeš li u Spa...", "Sabrano ćutanje doktora Murkea", pripovijetke "Voz je bio tačan", "Na kraju službenog puta", "Izgubljena čast Katarine Blum".

1937. - Rođena američka glumica Džejn Fonda (Jane), kćerka filmske zvijezde Henrija Fonde (Henry) i trostruka oskarovka. Filmovi: "Barbarela", "Konje ubijaju, zar ne" (Oskar), "Klut" (Oskar), "Povratak ratnika" (Oskar), "Julija", "Na zlatnom jezeru", "Kineski sindrom 2"…

1937. - U Holivudu održana premijera filma Volta Diznija (Walt Disney) "Snježana i sedam patuljaka", prvog cjelovečernjeg crtanog filma u filmskoj historiji.

1940. - Umro američki pisac Frensis Skot Ficdžerald (Francis Scott Fitzgerald), predstavnik "izgubljene generacije" i tzv. "džez ere" nakon Prvog svjetskog rata. Smatra se jednim od najvećih pisaca 20. vijeka. Djela: romani "Veliki Getsbi", "Blaga je noć", zbirka pjesama, eseja i bilježaka "Prskanje", knjiga proze "Priče iz doba džeza".

1947. - Rođen Pako de Lusija (Paco de Lucía), španski gitarist koji je, prije svega, djelovao unutar flamenko žanra i jedno od najvećih imena španske muzike 20. vijeka. Zajedno s Brajanom Adamsom (Bryan) snimio je, 1995. godine, pjesmu i video "Have You Ever Really Loved A Woman" na soundtracku za film „Don Juan DeMarco“. Dobio je naziv počasnog doktora na Univerzitetu u Cadizu 2007. godine.

Rođen Ibrahim Zukanović, bh. nogometni trener i bivši fudbaler

1957. - Rođen Ibrahim Zukanović, bosanskoherecgovački nogometni trener, te bivši fudbaler. U svojoj igračkoj karijeri je 13 godina igrao u zeničkom Čeliku. Kao trener s istim klubom osvojio je dva kupa BiH i jedno prvenstvo. U trenerskoj karijeri je još trenirao fudbalere Zenice i cazinske Krajine, te je bio selektor mlade reprezentacije BiH. Preminuo je 19. oktobra 2022. godine.

1973. - Osnovano je Preduzeće za proizvodnju i prenos električne energije „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ potpisivanjem Samoupravnog sporazuma o udruživanju osnovnih organizacija udruženog rada djelatnosti proizvodnje i prenosa električne energije. “Elektroprivreda BiH” danas je javno preduzeće koje obavlja elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom prvog i drugog reda, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu električne energije, izvoz i uvoz električne energije te upravljanje elektroenergetskim sistemom.

1976. - Umrla Karin Ekelund, švedska glumica, pjevačica i rediteljica. Pojavila se u 29 filmova između 1933. i 1976. Bila je prva žena radijska producentica u Švedskoj.

2017. - U Viteškoj dvorani (Ridderzaal) u kompleksu Binnenhof u Hagu u Nizozemskoj održana ceremonija zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu SFR Jugoslaviju, prvog međunarodnog krivičnog suda takve vrste od suđenja u Nirnbergu i Tokiju.