Na današnji dan 1932. godine, umro je Josip Vancaš, arhitekt mađarskog porijekla, tvorac kapitalnih djela širom BiH, od kojih su najpoznatije i najvrednije znamenitosti Sarajeva poput Katedrale, Predsjedništva BiH, Pošte, hotela “Central”...

Josip Vancaš studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Beču, a zatim radio u ateljeu F. Felnera (Fellner) i H. Helmera u svojstvu crtača na projektima za neka pozorišta, pa i za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.

Na poziv bosanske vlade, 1883. godine, došao je u Sarajevo, gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti "bosanski stil". Za vrijeme boravka i rada u Bosni (1883. - 1921.) sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, šest hotela i kafana i izveo niz pregradnji.

Izgradio Katedralu u Sarajevu

Za izgradnju Katedrale u Sarajevu odlikovan je viteškim križem Franje Josipa I 1889. godine, dok ga je papa Lav XIII odlikovao viteškim križem Sv. Georga. Izgradio je i sve ostale katoličke crkve u Sarajevu, izuzev crkve Sv. Vinka i crkve Sv. Josipa. Ističe se i zgrada Glavne Pošte u Sarajevu, koja važi za njegovo arhitektonski najznačajnije djelo, jer je predstavljala za to vrijeme tehnički i tehnološki najsavremeniji graditeljski poduhvat na Balkanu. Također, značajan objekt je i Sjemenište Sv. Ćirila i Metodija, zbog kojeg je dobio naklonost pravoslavnih stanovnika Sarajeva.

Vancaš je bio i zastupnik u Saboru BiH, te je, 1911. godine, podnio rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u Bosni i Hercegovini. Bio je veoma svestrana ličnost, čemu svjedoče podaci da je jedno vrijeme bio solista Muškog pjevačkog zbora u Sarajevu i povremeno dirigent. Osim toga, bio je zamjenik gradonačelnika Sarajeva i predsjednik Hrvatske katoličke udruge (HKU).

Danas jedna od ulica u centru Sarajeva nosi Vancaševo ime.

Rođen rimski car Neron koji je zapalio Rim

37. - Rimski car Neron, jedan od najizopačenijih vladara u rimskoj historiji, rođen je na današnji dan. Vladajući despotski, ubio je mnoge ugledne Rimljane i konfiskovao im imovinu. Pogubio je čak i majku i vaspitača, filozofa Lukija Seneku. Navodno je podmetnuo požar koji je 64. uništio veliki dio Rima, pa se 68. godine ubio prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom narodnog nezadovoljstva.

1675. - Umro nizozemski slikar Jan fan Delft Fermer (Vermeer), majstor u slikanju svjetlosti, koji se ubraja među najveće umjetnike u historiji slikarstva, iako je izradio samo 40-ak slika. Najpoznatija djela: "Žena s pismom", "Devojka s đerdanom", "U ateljeu", "Mljekarka", "Čas muzike", "Djevojka s turbanom", "Pogled na Delft", "Uličica u Delftu".

1801. - Ubijen Hadži Mustaša-paša (Hacı Mustafa Sinikoglu Pasa), paša Smederevskog sandžaka od 1793. do 1801. godine. Došao je na poziciju beogradskog muhafiza zahvaljujući vezama s valjevskim knezom Aleksom Nenadovićem. Naslijedio je Abu Bekira i ostao zapamćen po veoma dobrom odnosu prema srpskoj raji, zbog čega su ga i nazivali „srpskim ocem“.

Rođen Gustav Ajfel, graditelj najpoznatijeg tornja u Parizu

1832. - Rođen francuski inžinjer Aleksandar Gustav Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel), graditelj tornja u Parizu nazvanog njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primijenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.

1840. - Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona Prvog položen u "Dom invalida" u Parizu, 19 godina nakon njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.

1852. - Rođen francuski fizičar Antoan Anri Bekerel (Antoine Henri Becquerel), pronalazač radioaktivnih zraka (Bekerelovi zraci) iz uranskih jedinjenja, dobitnik Nobelove nagradu za fiziku 1903. godine. Njemu u čast mjerna jedinica za radioaktivnost nazvana je "bekerel".

1859. - Poljski ljekar i filolog Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto, rođen je na današnji dan. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr. Esperanto (onaj koji se nada). Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od svih vještačkih jezika.

1890. - Ubijen poglavica indijanskog plemena Sijuks "Bik Koji Sjedi" (Sitting Bull), na osnovu naredbe povjerenika Vlade SAD u rezervatu u Južnoj Dakoti. Poglavica Sijuksa je predvodio indijanska plemena, odnosno savez plemena poznat kao "Dakota", u bici kod Litl Big Horna 1876. protiv američke Sedme konjičke divizije, pod komandom Džordža Kastera (George Custer).

1947. - Rođen Mihailo Miša Blam, srbijanski džez muzičar, kontrabasist, kompozitor, džez publicist, aranžer i muzički pedagog. Krajem šezdesetih svirao je u Beogradskoj filharmoniji i položio audiciju za Berlinski radijski orkestar pod upravom maestra Karajana. Bio je i član Akademskog kamernog orkestra i Simfonijskog orkestra Doma JNA. Sredinom sedamdesetih postao je član Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Beograd, a u periodu 1978. − 1989. i član Velikog džez orkestra (Big Band) RTB-a.

1949. - Rođen Don Džonson (Johnson), američki filmski glumac. Proslavio se glavnom ulogom Sonija Kroketa (Sonny Crockett) u veoma uspješnoj policijskoj tv-seriji „Poroci Majmija“. Kasnije je glumio i glavnu ulogu u seriji „Nash Bridges“.

Umro Ibrahim ef. Fejić, sedmi reisu-l-ulema

1962. - Umro Ibrahim ef. Fejić, sedmi po redu reisu-l-ulema u periodu bivše SFR Jugoslavije. U svom desetogodišnjem djelovanju na ovom položaju naročito je radio na saniranju prilika u Islamskoj zajednici i normalizaciji odnosa s novom vlasti, te suzbijanju revanšizma.

1962. - Preminuo Čarls Lajton (Charles Laughton), engleski glumac, reditelj, scenarist i producent. Jedini film koji je samostalno režirao - uznemirujući triler „Noć lovca“ iz 1955. godine - propao je na kino-blagajnama, ali se danas smatra remek-djelom koje je bilo decenijama ispred svog vremena. Glumio je do kraja života, uključujući „Advise and Consent“, političku dramu koju je snimao umirući od raka kostiju.

1966. - Umro američki režiser Volt Dizni (Walt Disney), autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, koji je 29 puta dobio nagradu Oskar. Proslavio se krajem dvadesetih godina 20. vijeka osmislivši lik Mikija Mausa (Mickey Mouse). Njegovi crtani filmovi "Snježana i sedam patuljaka", "Pepeljuga", "Petar Pan", "Bambi", "Pinokio", "Alisa u zemlji čuda" i stripovi "Paja Patak", "Tri praseta" popularni su i danas širom svijeta. Prema njegovoj zamisli, uređeni su zabavni parkovi "Diznilend" u Kaliforniji i "Diznivorld" u Floridi.

2000. - Zatvorena nuklearna centrala u Černobilu u Ukrajini u kojoj je 26. aprila 1986. eksplodirao jedan blok central, izazvavši najtežu nuklearnu katastrofu od početka upotrebe nuklearnih centrala.

2018. - Umrla Milunka Lazarević, srbijanska i jugoslavenska šahistkinja i novinarka. Dugo godina bila je najjača igračica Jugoslavije te kandidatkinja za Svjetsko prvenstvo u šahu za žene.