Ova godina ostat će upamćena po izuzetnim postignućima hercegovačkog maslinarstva i uljarstva, istaknuo je direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković nakon završnog skupa manifestacije XIII. Dani masline i maslinovih ulja.

Izdvojio je tri velika uspjeha ove godine: zaštitu oznake proizvoda pri Agenciji za sigurnost hrane, što je najviši stepen zaštite, zatim zaštitu brenda Zlatne kapi Hercegovine te pristupanje Bosne i Hercegovine Vijeću za maslinovo ulje u Madridu.

Kako je pojasnio, jedna faza u razvitku maslinarstva je završena. Druga faza će biti intenzivna promocija ekstra djevičanskog ulja koje je na vrhunskom nivou kvalitete, ističe Ivanković, dodajući da to, prije svega, potvrđuju laboratorijske analize.

- Ove godine imali smo povećanje za 48 posto uzoraka. Dakle, ukupno smo imali 243 uzorka, od čega je 240 u kategoriji ekstra djevičanskih maslinovih ulja, tri su djevičanska, dok kategoriju lampante nemamo nijednu – rekao je Ivanković.

Potrošnja po stanovniku svega 0,4 litra

Kada je u pitanju ekstra djevičansko maslinovo ulje, dodijeljene su danas i zlatne medalje za 80 posto proizvođača, srebrene medalje dobilo je 15 posto posto proizvođača, dok je bronzane dobilo njih 5 posto. Ivanković ističe da su sve medalje u kategoriji ekstra djevičanskih ulja, a da su razlike zabilježene u nijansama.

- Posebno bih istaknuo da od 2018. godine provodimo analize ljekovitih svojstava maslinovih ulja. Ove godine analiziran je 141 uzorak koji zadovoljava kriterije uredbe Europske komisije br. 432 iz 2012. godine, čime 141 proizvođač ima pravo istaknuti da njihov proizvod posjeduje ljekovita svojstva – napomenuo je on.

Sljedeći cilj je u idućoj godini upisati zaštitu oznake proizvoda u Briselu, odnosno pri Evropskoj uniji, zajedno s Agencijom za sigurnost hrane.

- Drugi prioritetni korak, pored promocije, jeste da dođemo do projekta koji se zove Cesta maslinovih ulja. To znači i prodaju lokalnih proizvoda, ne samo ulja, nego i vina te svega što imamo na lokalnom području. To je izravni kanal prodaje ili kratki lanac opskrbe – smatra Ivanković.

Dalje je dodao da Hercegovina trenutno ima 521 hektar pod maslinama, s 116 hiljada stabala. Od godišnje potrošnje od milion litara maslinovog ulja, samo 400 hiljada litara dolazi iz domaće proizvodnje, dok ostatak čini uvoz.

- Potrošnja po stanovniku iznosi svega 0,4 litre godišnje, što je znatno manje od, primjerice, Hrvatske gdje potrošnja iznosi 2,2 litre. To znači da moramo zasaditi još najmanje četiri puta više maslina - poručio je Ivanković, dodajući da je cilj kroz maslinarstvo zadržati ljude u Hercegovini i omogućiti im dostojanstven život.

Nema razloga za bojazan

Hercegovina nema razloga za bojazan, smatra Josip Matić, proizvođač ekstra djevičanskog maslinovog ulja i predsjednik Hercegovačke udruge uljara i maslinara. Njegova porodica posjeduje blizu 500 stabala maslina, a svake godine sade desetak novih stabala. Međutim, napominje kako je podrška lokalnih i kantonalnih vlasti, iako prisutna, nedovoljna za značajniji razvoj.

- Ima pomaka, ljudi su zainteresirani, ali nedostaje financijskih sredstava. Potporu koju dobijem ulažem natrag u maslinik, a maslina mi to vraća kroz zlatne plodove - ističe Matić, naglašavajući kako kvalitetno maslinovo ulje uvijek nađe kupca, osobito tokom turističke sezone.

Prema njegovim riječima, veliki dio proizvoda prodaje se turistima koji ljeti posjećuju Hercegovinu, ali dio prodaje ide i prema kupcima koji dođu iz Hrvatske i koji su upoznati s proizvodima hercegovačkih maslinara putem medija.

Cijena se sada stabilizirala na 40-ak maraka, kaže Matić, ističući da se određena lanjska ulja u centrima prodaju za 41,5 marku, a da su neusporedivi s domaćim proizvodima. Osim toga, ove godine masline su dale dobar urod, no Matić upozorava da je održavanje maslinika ključno za stabilan prinos.

- Ako je ne hraniš, dogodine se to neće ponoviti. Također, loši klimatski uvjeti dodatno otežavaju situaciju - zaključuje Matić, pozivajući na veću podršku razvoju maslinarstva i primjenu savremenih tehnologija u proizvodnji.