Mještani sela Špionica kod Srebrenika više od godinu dana vode bitku protiv otvaranja kamenoloma u blizini naseljenog mjesta. Na lokaciji gdje je planiran kamenolom, najbliža kuća je udaljena 30 metara, a nedaleko se nalaze i bušotine koje se trebaju spojiti u sistem gradskog vodovoda.

Kantonalni sud u Tuzli donio je odluku u korist Mjesne zajednice Špionica Centar u sporu protiv Vlade Tuzlanskog kantona. Sud je poništio odluku Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša TK, koje je dalo dozvolu investitoru za izgradnju kamenoloma.

Predmet je vraćen na ponovno razmatranje kako bi se ispravile greške i ispoštovale primjedbe suda.

Od 2021. godine jedno privredno preduzeće iz Srebrenika je pokrenulo proces za izdavanje dozvola za geo istrage terena, iako su mještani s tog područja bili protiv toga. Nažalost, niko od nadležnih nije odgovorio na dopis mještana, a na terenu su rađena istraživanja.

Stanovnik Špionice Omer Majstorević, jedan od aktivista u borbi protiv otvoranja kamenoloma, ističe da mještani neće dozvoliti njegovo otvaranje na spomenutoj lokaciji.

- U augustu prošle godine smo saznali da je investitor u procesu dobijanja dozvola za eksploataciju, a većinu dozvola je uspio dobiti mimo znanja građana mjesne zajednice. Onda smo krenuli u pravnu borbu da poništimo dozvole. Prije nekoliko dana dobili smo presudu Kantonalnog suda kojom je poništena i urbanistička saglasnost za eksploataciju kamena na ovom prostoru - navodi Majstorević.

Prema njegovim riječima, poništene su sve dozvole koje je investitor u prethodnom periodu uspio pribaviti.

- U međuvremenu, Federalno ministarstvo okoliša donijelo je zaključak kojim prekida postupak procjene utjecaja na okoliš, to jeste odbijen je zahtjev investitora na procjenu utjecaja na okoliš. Ovo je još jedna pobjeda nas mještana Špionice koji se borimo protiv ovog projekta. Kamenolom bi se nalazio uz samo naseljeno područje i u srcu same netaknute prirode. Otvaranjem kamenoloma stanovništvo ne bi imalo mira, morali bi trpiti traume ili bi se iselili s ovog područja. Kamenolom bi uništio netaknutu prirodu i rijeku Bistricu koja je čista i pitka - ističe Majstorović.

Kuća Jakova Topalovića nalazi se 77-ak metara od lokacije na kojoj je planirano otvaranje kamenoloma. Zajedno sa komšijama pokrenuo je peticiju da se obustavi izgradnja.

- Jedan sam od prvih aktivista koji se uključio za borbu protiv otvaranja kamenoloma. Posljedice bi bile velike. Mi smo se svim službama obraćali, poslali smo peticije na mnoge adrese od kojih nismo dobili nikakav odgovor, jedino smo imali podršku tri čovjeka koji rade u našim institucijama. Ovdje je bilo oko 26 duluma šume koju je investitor isjekao. Dolazile su inspekcije, mi obični građani ne možemo ništa da uradimo, ali ipak smo uspjeli da ih pravnim putem pobjedimo. Vrlo malo imamo zaštitu od naših institucija. U ovom postupku neko mora da odgovara za sve dosadašnje dozvole koje je investitor dobio mimo procedure zakona – kazao je Topalović.

Investitor Kamenoloma Adem Musić tvrdi da posjeduje svu dokumentaciju za otvaranje kamenoloma i poručuje da ne odustaje od projekta.

- Što se tiče navoda oko poništenja dozvola, nama niko nije ništa poništio, nego se vraća sve na ponovni postupak. Vodimo pravnu bitku jer znamo da imamo svu potrebnu dokumentaciju kako bi nesmetano i bez ugrožavanja bilo koga ili čeka nesmetano otpočeli s radom. Sve u skladu s projektima i zakonima, mislim da nemamo razloga da odustanemo, pokušat ćemo da istrajemo u borbi. Nismo nikad planirali da uradimo nešto što bi nekome naštetilo ili nekoga ugrozilo – kaže Musić.

Podršku mještanima iskazali su iz Udruženja Arhus centar iz Sarajeva.

Ukoliko dođe do otvaranja kamenoloma, mještani poručuju da će se morati iseljavati iz svojih domova. Nekima će to biti po drugi put da napuštaju svoje domove, jer su već tokom rata, bili protjerani s tog područja.