Vijeće ministara BiH polovinom juna podržalo je prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da se, s ciljem rješavanja problema sa susjednom Hrvatskom u vezi s odlagalištem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, angažira i međunarodni pravni tim. Ministar Staša Košarac zabrinut je što Hrvatska odbija saradnju i razmjenu informacija s Bosnom i Hercegovinom o aktivnostima koje provodi na Trgovskoj gori, te direktno krši brojne međunarodne konvencije.
- Jasno je da nas žele zaobići u kompletnom procesu, što je neprihvatljivo i ugrožava bilateralne odnose. Mi nećemo odustati od naše borbe da spriječimo odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na spornoj lokaciji. Nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH ulažu maksimalne napore kako bismo ovo pitanje riješili u korist 250.000 ljudi i zaštitili životnu sredinu. To je naš nulti prioritet – kaže Košarac za “Avaz”.
S tim ciljem, poduzete su brojne aktivnosti, a procijenjeno je da je potrebno da, osim domaćih stručnjaka, bude angažirana i međunarodna pravna kuća.
Politička situacija
Komentirajući političku situaciju u BiH, naglašava da je ključno poštivati Dejtonski sporazum, afirmirati i promovirati mir, političku stabilnost, poštovanje ustavnih nadležnosti i izgradnju suvereniteta BiH bez utjecaja stranaca.
- Evidentno je da je u BiH i dalje prisutan jak utjecaj međunarodnog faktora, a to se odražava na urušavanje Dejtonskog sporazuma i Ustava ove zemlje, na urušavanje međusobnog povjerenja i mogućnosti unutrašnjeg dogovora dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda. Niz je primjera koji to dokazuju. Dogovor koji su domaći politički lideri postigli u Laktašima trajao je samo onoliko koliko je bilo potrebno da se određene strukture vrate u Sarajevo – kaže Košarac.
Energiju je, dodaje, potrebno usmjeriti na unutrašnji dogovor s predstavnicima druga dva naroda, a potreba za centralizacijom mora postati prošlost, jer je Dejtonski sporazum definirao način funkcioniranja BiH.
- Predstavnici FBiH treba da pokažu hrabrost, odgovornost i politički stav spram onoga što je realnost, a to je da Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nema legitimitet visokog predstavnika. Nisu se odredili ni prema namještenom i politički montiranom procesu protiv predsjednika RS Milorada Dodika, kojem se sudi samo zbog toga što je svoj posao radio u skladu s Ustavom BiH i Ustavom RS, kao i činjenice da ne želi da se povinuje samovolji nelegitimnog stranca Šmita – ističe Košarac.
Evropska budućnost
Bez zatvaranja OHR-a nema evropske budućnosti, dodaje, uz tvrdnju da RS neće prihvatiti ni ostanak stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, te pitanje zašto su bošnjačkim političarima stranci bolji partneri od predstavnika srpskog i hrvatskog naroda.
- Želim da vjerujem da će se predstavnici trojke ohrabriti i izaći iz ralja međunarodnog faktora. Odnose u BiH dodatno usložnjava činjenica da trojka svakodnevno osluškuje odjek Sarajeva i SDA, pokušavajući da se pozicionira kod glasačkog tijela. Često imaju izrazito radikalne stavove na fonu politika Bakira Izetbegovića. Nekada su zaista blijeda kopija SDA u institucijama na nivou BiH – kaže Košarac.
Evropski put
EU ne nudi potpunu sreću zemljama članicama, ali evropske integracije su jasno definiran vanjskopolitički cilj BiH, kaže Košarac, iskazujući posvećenost implementaciji obaveza na tom putu. Dogovor iz Laktaša vidi kao osnov za rješavanje otvorenih pitanja na putu ka EU kroz radne grupe.
- RS neće odustati od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, pri čemu posebno insistiramo na usvajanju zakona o Ustavnom sudu BiH i odlasku stranih sudija. Za to nam je potrebno partnerstvo sa strukturama iz FBiH, ali one očigledno bježe od rješenja. Nama je jasno da je finansijska pomoć EU često uslovljena političkim kriterijima i da se uvijek modelira nešto što je izvan Ustava i Dejtona. To je neprihvatljivo. Moramo naći okvir i način da ispunimo EU standarde uz puno uvažavanje Ustava, dejtonskih nadležnosti i mehanizma koordinacije. To je nekada teško i sporo, ali od tih principa se ne može odustati – dodaje Košarac.
