Na današnji dan 1967. godine, u Sarajevu je rođen Amar Osim, sin jednog od najboljih bh. fudbalskih stručnjaka slavnog Ivice Osima Švabe. Amar je počeo svoju fudbalsku karijeru u FK Željezničar. Nakon perioda provedenog u mlađim kategorijama, 1986. godine počeo je igrati kao senior za FK Željezničar. Naredna destinacija bila je Francuska, gdje je stigao 1991. godine, a nastupao je u klubovima Saint-Die i Strasbourg. 

Nakon petogodišnje karijere u Francuskoj, 1996., Amar se vratio u Bosnu i Hercegovinu, gdje je odigrao još jednu sezonu za FK Željezničar prije nego se oprostio od profesionalne igračke karijere.

Uspješan trener

Ipak, mnogi će reći da je Amar Osim mnogo bolji trener nego fudbaler, a u prilog tome govori i statistika. Trenerska karijera Amara Osima počela je u istom klubu kao i igračka - FK Željezničaru, gdje je 2001. godine postao šef stručnog štaba prvog tima. Treba napomenuti da je prije toga određeni period proveo kao trener u omladinskom pogonu istog kluba. Kao šef stručnog štaba sarajevskih "Plavih", Osim je osvojio dva državna prvenstva u sezonama 2000/2001. i 2001/2002., kao i dva državna kupa 2001. i 2003. godine. Nakon toga odlazi u Japan kao asistent svom ocu Ivici Osimu, u JEF Unitedu, gdje nakon odlaska Ivice Osima postaje prvi trener, a ubrzo s istom ekipom osvaja i japanski kup.

Nakon kraće pauze, 2009. godine, Amar Osim ponovo postaje trener FK Željezničar s kojim iste sezone, 2009/2010., osvaja Premijer ligu Bosne i Hercegovine. Godinu kasnije, u sezoni 2010/2011., Osim je sa Željezničarem osvojio Kup BiH, da bi u sezoni 2011/2012. osvojio duplu krunu, te postao već tada najtrofejniji trener u Premijer ligi BiH. U sezoni 2012/2013. Željezničar je, na čelu s Osimom, odbranio titulu prvaka, te tako postao prvi klub, a Amar Osim prvi trener (menadžer) u Premijer ligi BiH, koji je odbranio titulu. 

Izbio veliki požar u Rimu

64. – Izbio veliki požar u Rimu - koji je, prema legendi, podmetnuo suludi car Klaudije Cezar August Germanik Neron, što historijski izvori ne potvrđuju. Neron je za požar optužio kršćane i podvrgao ih surovim represalijama. Veliki požar u Rimu ubio je stotine ljudi, ostavio hiljade bez krova nad glavom i uništio dvije trećine Rima. Neke od najvećih gradskih građevina izgubljene su u paklu, uključujući Hram Jupitera Statora.

1374. - Umro italijanski pisac Frančesko Petrarka (Francesco Petrarca), najznačajniji preteča renesanse. U francuskom gradu Avinjonu, gdje je dugo živio, sreo je lijepu Lauru, kojoj je posvetio zbornik od 366 soneta, kancona i madrigala, poznat kao "Kanconijer". U tom intimnom dnevniku je pjesnički oblikovao najtananija osjećanja, nemir i melanholiju. Snažno je utjecao na italijansku i svjetsku književnost. Bavio se i historijom i filozofijom i iz tog opusa se ističe ep "Afrika", u kojem je opisao Drugi punski rat.

1610. - Preminuo italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo (Michelangelo Merisi da Caravaggio), koji je odlučno prekinuo s idealističkim shvatanjem slikarstva i orijentirao se ka naturalizmu. Služio se kontrastima jarkog svjetla i dubokih sjenki. Znatno je utjecao na francusko i nizozemsko slikarstvo 17. vijeka.

1635. - Rođen engleski fizičar Robert Huk (Hooke), sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop te prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Dokazao je okretanje Zemlje i gravitaciju nebeskih tijela i autor je Zakona o istezanju elastičnih tijela ("Hukov zakon").

1721. - Umro francuski slikar Žan Antoan Vato (Jean-Antoine Watteau), tipični predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom bilo posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.

1811. - Rođen engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri (William (Makepeace Thackeray), oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. Njegova djela su često "biografije" junaka, katkad i historije porodica. Djela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Historija Pendenisa", "Njukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi 18. vijeka", historijsko djelo "Četiri Džordža".

Umrla engleska književnica Džejn Ostin

1817. - Umrla engleska književnica Džejn Ostin (Jane Austen), koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana - protkanih humorom i blagom ironijom - jednostavni su i izviru iz psihologije likova običnih ljudskih odnosa, a dijalog je veoma vješto vođen. Djela: romani "Razbor i osjećanje", "Gordost i predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje".

1918. - Rođen južnoafrički pravnik i državnik Nelson Rolihlahija Mendela, predsjednik Južne Afrike i vođa Afričkog nacionalnog kongresa i borbe protiv aparthejda u toj zemlji na jugu Afrike. Rasistički režim Južne Afrike ga je 1962. osudio na pet godina, a 1964. na doživotnu robiju. Iz zatvora je, poslije ogromnog pritiska svjetskog javnog mnijenja i javnosti Južne Afrike, pušten 1990., a šef države postao je 1994. godine.

1921. - Prvi američki astronaut Džon Glen (John Glenn), koji je u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6" 20. februara 1962. tri puta obletio oko Zemlje, rođen je na današnji dan.

Rođen Hadžem Hajdarević, bh. književnik

1956. - Rođen Hadžem Hajdarević, bosanskohercegovački književnik. Pisao je poezije, prozu, književnu kritiku, bavio se publicističkim radom. No, prije svega je bio pjesnik. Pjesme su mu prevođene na njemački, engleski i turski jezik. Zastupljen je u svim novim antologijama bošnjačkog pjesništva i pjesništva Bosne i Hercegovine. Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, član P.E.N. centra Bosne i Hercegovine, a od 2001. godine, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca Bosne i Hercegovine, bio je predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”. Također, od obnoviteljskog osnivanja, bio je član Matičnog odbora Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”. Tokom rata uređivao je “Muslimanski glas” (list je Savez novinara Bosne i Hercegovine proglasio listom godine u Bosni i Hercegovini za 1992. godinu), a nakon združivanja ovog lista s “Ljiljanom” bio je odgovorni urednik “Ljiljanovog” izdanja u zemlji. Preminuo je 4. decembra 2023. godine u Sarajevu.

2021. - Umro Nenad Stekić, jugoslavenski i srbijanski atletičar i reprezentativac, rekorder u skoku u dalj. Pet godina bio je „vlasnik“ evropskog rekorda u skoku u dalj - 8,45 metara (Montreal, 1975.). Proglašen je najboljim sportistom u bivšoj SFRJ iste godine kada je postavio evropski rekord. Na prvenstvima Evrope osvojio je tri srebrene medalje (Rim 1974. — 8,06, Prag 1978. — 8,12 i Zindelfingen 1980. — 7,91 dvorana). Bio je dvostruki prvak Mediteranskih igara, te osvajač zlatne i srebrene medalje na univerzijadama. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupao je 64 puta. U timu Evrope nastupao je na Svetskom kupu 1977. godine.