Državni koordinator za reformu javne uprave (RJU) Darko Kasap ocijenio je u razgovoru za Fenu da su transparentnost i odgovornost bitan segment funkcionisanja javne uprave te da je transparentnost temelj na kojem se gradi povjerenje između javnosti i vlasti.
Kasap je kazao da posljednjih godina postoji sve veći zahtjev za transparentnošću u vladinim agencijama, jer građani više ne žele biti samo informirani, već da traže da im institucije omoguće i učešće u procesima donošenja odluka.ž
Donošenje odluka
- Novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou predviđa obavezu javnih institucija da objavljuju setove informacija od javnog značaja, proaktivno, na svojim web stranicama. Ti podaci većinom su obuhvaćeni i standardima proaktivne transparentnosti - dokumentom koji je u decembru 2018. godine usvojilo Vijeće ministara BiH i zadužilo Ured koordinatora za reformu javne uprave da provodi istraživanje o ispunjenosti standard i da izvještava Vijeće ministara BiH - kazao je.
Kasap tvrdi da institucije imaju obavezu da podatke objavljuju u mašinski čitljivim formatima, kako bi ih javnost mogla analizirati, razumjeti procese donošenja odluka te ih koristiti za stvaranje nekih novih vrijednosti.
Naglasio je da je prošlogodišnje istraživanje pokazalo blagi porast u povećanju dostupnosti informacija javne uprave na web stranicama bh. institucija.
- Mi ćemo uskoro početi sa novim istraživanjem, a rezultate planiramo obraditi i objaviti do jula/augusta ove godine. Upravo zbog usvajanja novog zakona, očekujemo da se će institucije više otvoriti javnosti. Jer, njegova potpuna provedba ključan je korak prema izgradnji povjerenja i osiguravanju odgovornosti javne vlasti - istakao je.
Kasap je podsjetio da je 16. aprila u Sarajevu održan 7. sastanak Specijalne PAR grupe između BiH i EU.
- Kada je u pitanju reforma javne uprave, preporuke sa 6. sastanka ovog tijela, između ostalog, odnosile su se na uspostavljanje funkcionalnog tijela za donošenje političkih odluka koje će uključivati predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, predsjednike entitetskih vlada i gradonačelnika Brčko Distrikta, dok su državni nivo, entiteti i Distrikt Brčko trebali usvojiti odluku o aranžmanu za koordinaciju reforme javne uprave, tzv. Zajedničku platformu - kazao je.
Potpisivanjem Zajednička platforme o implementaciji reforme javne uprave u prošloj godini i održavanjem prve sjednice u februaru ove godine Koordinacioni odbor je, kako kaže Kasap, postao funkcionalan te je time otklonjen nedostatak političkog usmjeravanja reforme koji je prepoznat i kroz dokumente Evropske komisije.
Pojasnio je da Koordinacioni odbor vrši funkciju usklađivanja aktivnosti organa uprave različitih nivoa vlasti u provođenju reformskih mjera, funkciju političke koordinacije i ukupnog nadzora.
- Podrška članova ovog tijela je značajna u smislu shvatanja važnosti određenih pitanja i stavljanja na dnevni red sjednica Vijeća ministara BiH i vlada - kazao je.
Kasap tvrdi da je Koordinacioni odbor na sjednici u februaru preporučio da se reformske aktivnosti uvrste u programe rada institucija, a time i Vijeća ministara BiH/vlada, što je također jedna od funkcija ovog tijela propisana Platformom.
- Također, na osnovu informacija o kašnjenjima i smetnjama u provedbi reforme javne uprave, kao i zaključcima sa sastanaka PAR Specijalne grupe, Koordinacioni odbor je donio zaključak o potrebi prioritizacije i revizije Akcionog plana i očekivanja su da će se članovi Koordinacionog odbora snažno zalagati za ubrzano usvajanje dokumenta kada on bude završen - istakao je.
Nadzorni timovi
Dodao je da je Vlada Republike Srpske u decembru prošle godine, a Vijeće ministara BiH u martu ove godine imenovalo predstavnike institucija u nadzorne timove, čime su stvorene ključne pretpostavke za djelovanje funkcionalne tehničke strukture i čime su vlade sigalizirale spremnost za dalja ulaganja u reformu.
- U narednom periodu bit će potrebno nastaviti dalje razgovore sa donatorima kako bi se osigurala sredstva za implementaciju Akcionog plana za reformu javne uprave – kazao je.
Govoreći o aktivnostima koje je Evropska komisija pohvalila, Kasap je kazao da se pohvale odnose na uspostavljanje političke koordinacije u reformi javne uprave, izradu nacrta Programa integrisanja u EU, te usvajanje izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi na državnom nivou, kao i Zakona o slobodi pristupa informacija na nivou institucija BiH.
Ali, dodao je da je Komisija izrazila nezadovoljstvo brzinom ispunjavanja njihovih preporuka sa prošlogodišnjeg sastanka te da očekuje da se stare kao i nove preporuke brže realizuju.
Istakao je da u Komisiji očekuju da će do kraja jula ove godine završiti reviziju Akcionog plana i odrediti nove prioritete u oblasti reforme javne uprave te da rok za ispunjavanje mjera iz akcionog plana ostaje isti, kraj 2027. godine.
- Državni nivo vlasti trebao je do juna 2023. godine uspostaviti radnu grupu za usklađivanje zakona o državnoj službi u cijeloj zemlji, a samim tim i sistematizacije poslova, kategorija poslova, a zatim i standarda plata. Ministarstvo pravde BiH je 2021. iniciralo osnivanje zajedničke radne grupe koja je trebala raditi na harmonizaciji zakona o državnoj službi na svim nivoima, ali se na ovu inicijativu odazvali samo Agencije za državnu službu BiH i Agencije za državnu službu FBiH. Međutim, planom rada Narodne skupštine RS definisano je razmatranje novog zakona o državnoj službi u Republici Srpskoj u četvrtom kvartalu ove godine, dok je u Federaciji BiH planirano u maju održavanje sastanka/okruglog stola o usklađivanju zakona o državnoj službi – pojasnio je.
Kasap je istakao da je Evropska komisija pozvala Bosnu i Hercegovinu da poboljša nacrt Programa integrisanja u EU, da revidira i usvoji Akcioni plan za reformu javne uprave s troškovima njegove provedbe te da poboljša funkcionisanje koordinacionih struktura.
Akcioni plan
Naglasio je da BiH treba izmijeniti zakone o državnoj službi tako da budu usklađeni s principom zasluga i međusobno u cilju profesionalne i depolitizovane državne službe te da usvoji propise na državnom nivou o cjelodržavnom strateškom planiranju politika i određivanje jedne institucije na državnom nivou koja je nadležna za planiranje politika. Također, mora se poboljšati praćenje provedbe cjelodržavne Strategije upravljanja javnim finansijama.
Na pitanje šta je fokus novog, revidiranog akcionog plana za reformu javne uprave i kada dokument namjeravaju finalizirati, Kasap je kazao još nemaju konačan prijedlog aktivnosti.
- O tome ćemo razgovarati u maju sa svim koordinatorima za reformu javne uprave i članovima nadzornih timova. Najveći izazov za naredni period je digitalizacija javne uprave. Većina aktivnosti je i dalje aktualna, naročito izgradnja gradivnih blokova koji će omogućiti pružanje elektronskih usluga, što uključuje uspostavu Kataloga usluga preko kojeg će se u budućnosti pružati elektronske usluge, uspostavu i jačanje centara dijeljenih usluga, e-plaćanja, vladine sabirnice itd, dakle svih elemenata koji su neophodni za buduće pružanje e-usluga – naglasio je.
Smatra potrebnim osiguravanje interoperabilnosti kojoj će se morati prilagoditi i prethodno i sada razvijeni sistemi, te omogućiti da institucije komuniciraju međusobno, umjesto da šalju ljude da putuju po zemlji i pred šalterima prikupljaju dokumente koje su im prema zakonima o upravnom postupku dužni sami osigurati.
- U oblasti usluga nedostaje zakonodavni okvir. Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije nije usvojen, nedostaje zakon o cyber sigurnosti, a upotreba sigurnog elektronskog potpisa nije omogućena – podvukao je.
Govoreći o tome koliko novca izdvajanju vlade za reformu javne uprave i da li je to dovoljno za provedbu svih planiranih aktivnosti, Kasap je kazao da je Vijeće ministara BiH u prethodnom periodu izdvajalo novac u PAR Fond za bazi trogodišnjih, odnosno godišnjih odluka, koje je predlagao Ured koordinatora.
- Na sličan način su izdvajana sredstva i ostalih nivoa u PAR Fond. U ovom trenutku PAR Fond se nalazi u blokadi i mi očekujemo da će PARCO, u saradnji sa PAR koordinatorima dostaviti na usvajanje dokumente o deblokadi PAR Fonda i predložiti dalji način izdvajanja – kazao je.
Manje od 10 posto
Tvrdi da postoji spremnost da se osiguraju izdvajanja, ali da je potrebno definisati načine i obim, jer je u ovom momentu teško govoriti o procentima ako se zna da su domaća ulaganja u PAR Fond iznosila sedam posto u odnosu na uloženi novac donatora.
- Svakako mislimo da ta suma ne bi trebala biti manja od 10 posto – istakao je.
Naglasio je da ima više od 10 miliona maraka u PAR Fondu, ali da taj novac ne mogu koristiti ukoliko se ne donesu odgovarajuće odluke o deblokadi Fonda.
- Poznato vam je da su cilj reforme javne uprave u BiH harmonizirane reforme, sprječavanje fragmentacije i osiguranje ravnomjernog napretka na svim nivoima - kazao je.
Kasap je zaključio da je najefikasniji način za to provedba istovremenih reformi na svim nivoima što su u prethodnom periodu osiguravali kroz projekte, bilo da su oni finansirani iz PAR Fonda ili drugih izvora.