Kada bi Milorad Dodik kao izabrani predstavnik RS bio proglašen krivim pred Sudom BiH, to bi značilo da sud duboko prodire u izvršnu vlast, smjenjuje predsjednika entiteta i poništava volju naroda izraženu na izborima, što bi bio presedan sa velikim političkim posljedicama, rekao je Dodikov advokat Anto Nobilo.

Nobilo je naveo da sve pravne analize ukazuju na to da visoki predstavnik Kristijan Šmit forsira "faktičke izmjene Ustava bez Ustavom propisane procedure i da je odlučio da pomjeri svog političkog protivnika kroz krivični postupak."

- Sam je dopisao krivični zakon i zatražio krivični progon svog političkog protivnika. Na taj način je ključne političke probleme kanalisao u krivični sudski postupak i očekuje da sud eliminiše iz političkog života njegovog političkog protivnika - rekao je Nobilo.

Eliminacija političkih protivnika

On tvrdi "da je eliminacija političkih protivnika kroz sudske postupke karakteristika autokratskih režima."

- Ne znam kako visoki predstavnik misli da autokratskim metodama razvija demokratiju u BiH. Dakle, cilj ovog postupka je čisto politički, to jest eliminacija Dodika iz političkog života BiH, i to niko ne može poreći - rekao je Nobilo za "Politiku".

On je naveo da u BiH "postoji očit sukob između Kristijana Šmita i RS oličene u njenom predsjedniku Dodiku koji se svodi na pitanje tumačenja Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH."

- Sve pravne analize ukazuju mi da visoki predstavnik forsira faktičke izmjene Ustava bez Ustavom propisane procedure. S druge strane, Dodik i rukovodstvo RS pokušavaju da brane izvorni Ustav BiH za koji smatraju da je garant određene stečene lokalne autonomije RS - rekao je Nobilo.

Prirodna bogatstva

On smatra da je pozadina ovog zaoštravanja u ovlaštenjima o pitanju kome pripadaju prirodna bogatstva.

- To su legitimna politička pitanja, ali ih treba riješiti na Ustavom i zakonima propisani način političkim putem - naveo je Nobilo.

Njegov stav i stav advokata Gorana Bubića, koji također zastupa Dodika, jeste da predsjednik RS nije učinio krivično djelo i da bi sud trebalo da ga oslobodi.

Prema njegovim riječima, osnovni pravac odbrane u postupku koji je protiv Dodika pokrenut zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita je dokazivanje da Šmit "ni po Dejtonskom sporazumu, a ni po Bonskim ovaštenjima nema mogućnost da donosi zakone, potogovo ne krivične, kao i da Šmit nije izabran u skladu sa međunarodnim pravom."

- Ako sud ipak zauzme stav da visoki predstavnik ima pravo da donosi krivični zakon, odbrana će biti svedena u krivičnopravne okvire i dokazivat će se da je Dodik, eventualno, počinio nepoštovanje odluka visokog predstavnika prije nego je "Šmitov" zakon stupio na snagu. Krivični zakon ne može retroaktivno djelovati - pojasnio je Nobilo.

On je dodao da će se dokazivati da to nepoštovanje nema sve potrebne karakteristike da bi bilo krivično djelo.

Prema njegovom mišljenju, stepen krivice Dodika koji samo izvršava svoja ustavna ovlaštenja je mali, a djelo nije izazvalo štetne posljedice.

Nobilo je naglasio da je riječ o djelu "malog značaja koje onda ne može uopšte da bude krivično djelo i da treba znati da Dodika krivično gone zbog nepoštovanja Šmitovih odluka, a taj član krivičnog zakona napisao je Šmit lično."

Izricanje mjere zabrane obavljanja funkcije

On je naveo da bi se, kada bi Dodik kao izabrani predstavnik RS bio proglašen krivim, otvorila mogućnost izricanja mjere zabrane obavljanja bilo koje političke ili državne funkcije i na taj način on bi bio eliminisan iz političkog života u BiH.

- U svakom slučaju dobili bismo situaciju da sud duboko prodire u izvršnu vlast i da smjenjuje predsjednika entiteta i tako poništava volju naroda izraženu na posljednjim izborima. Bio bi to veliki presedan sa isto tako velikim političkim posljedicama - smatra Nobilo.

On kaže da će odbrana pokušati da dokaže da Šmit nije imenovan u proceduri predviđenoj međunarodnim sporazumima, da visoki predstavnik nema zakonodavna ovlaštenja i da postupa suprotno Ustavu BiH.

Nobilo je istakao da su sve to prvorazredna ustavnopravna pitanja na kojima počiva sadašnje funkcionisanje BiH.

On smatra da je sama činjenica da BiH i poslije 28 godina ima međunarodnu upravu pokazatelj da model po kome se upravljalo BiH očito nije dobar, te podsjeća da je nakon kapitulacije Njemačke 1945. godine "okupacijska vlast zapadnih saveznika trajala svega četiri godine."

- Došlo je vrijeme da se potpuna vlast vrati narodu. Ja uvijek iskreno vjerujem u snagu naroda koji preko svojih izabranih predstavnika mogu riješiti svaki problem u BiH. Uostalom, vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Ne može BiH ući u EU sa visokim predstavnikom kao kolonijalnim guvernerom - zaključio je Nobilo.