Za razliku od Ukrajine i Moldavije, BiH je dobila uvjetnu podršku otvaranju pregovora o članstvu u EU. Vedran Džihić, viši istraživač austrijskog Instituta za međunarodnu politiku, predavač na Univerzitetu u Beču i direktor Centra za napredne studije CAS Univerziteta u Rijeci, indikativnim smatra veliku borbu i neslaganja između država EU u vezi s tim je li BiH zaslužila još jedan poklon.
Bez rezultata
- Ovo jeste nova, dodatna šansa, možda i posljednja, da se počne s reformama. Idući ovim tempom kornjače ili puža, dobro je biti optimista i nadati se, ali, ako nada nije popločana dobrim primjerima reformskih i suštinskih koraka, onda je teško biti i optimista da će nešto što se nije dešavalo 10-15 godina sad odjednom desiti. EU želi dati drugu šansu BiH, ali i s njom je put ka EU jako dug i u mnogim glavnim gradovima u Evropi ne vide suštinsku spremnost bh. vlasti da se nešto fundamentalno promijeni - kaže Džihić.
Zato upozorava da se preporuka Evropske komisije može posmatrati kao dio uobičajenog odnosa Evrope prema našoj zemlji, da EU pretendira da želi ubrzati BiH na evropskom putu, a da će to vlasti primiti rutinski, kao i do sada, te da očekivanih rezultata neće biti.
- Mislim da i vlast i građani BiH moraju shvatiti da se lako može desiti da ovaj voz evropskog proširenja s Ukrajinom i Moldavijom, koje su istinski predane reformama, ode u pravcu Brisela, a da ga zemlje zapadnog Balkana, pogotovo BiH, više nikada ne mogu sustići. To je zaista velika opasnost - ističe Džihić.
Konačan ishod
Džihić smatra da živimo u najizazovnijim vremenima od Drugog svjetskog ili od ratova na Balkanu 90-tih godina, da je cijeli svijet na prekretnici, a konačan ishod je nepoznat, pa je suštinsko pitanje za BiH želi li ostati u svojevrsnom vakuumu ili međuprostoru.
Ističe da je BiH dobila dodatno vrijeme i da su građani i političari u BiH pred konačnim izborom – normalno društvo, koje je moguće samo u okviru EU, ili nastavak životarenja u međuprostoru, koji je uvijek subjekt tuđih interesa, te da Rusija, Kina, Srbija, ili bilo ko drugi pasiviziranim i otupljenim društvom mogu manipulirati.
Dodatne podjele
Komentirajući utjecaj sukoba u svijetu na dodatne podjele u bh. društvu, koje su očigledne i u pogledu agresije na Ukrajinu, ali i zločina na Bliskom istoku, Džihić kaže da je važno da se i male zemlje stave na stranu međunarodnog prava.
- BiH je donekle zemlja između svjetova, treba imati dobre odnose i s Istokom i sa Zapadom, ali prirodna upućenost je prema EU. Naši mladi ne migriraju u Rusiju, Kinu ili Pakistan, nego prema Zapadu. Veliki problem je taj što je naše društvo podijeljeno, pa se svaka globalna stvar na neki način automatski politizira, tu se događa političko potkusurivanje na dnevnopolitičkoj sceni - kaže Vedran Džihić.