Danas su narodni poslanici u NSRS Ramiz Salkić i Amir Hurtić uputili u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika Bosne i Hercegovine u RS.
- U izradi ovog zakona vodili smo se željom za otklanjanjem diskriminacije Bošnjaka u ovom entitetu s kojom se svakodnevno suočavaju prilikom imenovanja i korištenja bosanskog jezika. Svi pozitivni propisi Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav entiteta RS, međunarodni dokumenti, daju nam za pravo da imenujemo svoj jezik kako želimo samo nam to sprečavaju vlasti u ovom entitetu. Ovim nacrtom zakona želimo pokrenuti ukidanje diskriminacije s mrtve tačke - rekao je Ramiz Salkić.
Ustav Bosne i Hercegovine je potpuno jasan o pitanju diskriminacije:
Član II Ljudska prava i osnovne slobode
1. Ljudska prava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma.
4. Nediskriminacija
Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
Član III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta
2. Pravni poredak i nadležnosti institucija
b) Entiteti i sve njihove administativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
Prilikom izrade ovog Nacrta zakona posebno smo uzeli u obzir:
- Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima prema kojem, između ostalog, etničke skupine ne mogu biti lišene prava da se služe svojim jezicima (član 27.).
- Europsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama kojom se, između ostalog, osigurava pravo na jezik bez diskriminacije (član 14).
- Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta prema kojoj, između ostalog, države potpisnice se slažu da se obrazovanje djeteta usmjeri razvoju poštovanja prema djetetovom jeziku (član 29.) niti se smije uskratiti pravo djeteta da koristi svoj jezik (član 30.).
- Europsku povelju za regionalne jezike i jezike manjina (član 7).
U konačnici Ustav entiteta Rs je potpuno jasan i on pruža ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 10. Ustava Republike Srpske, prema kojem su građani Republike Srpske, između ostalog, ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu ljudskih prava i sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo, u Amandmanu XXXII t. 5) na član 68. Ustava Republike Srpske, prema kojem Republika uređuje i obezbjeđuje ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda i u članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava, prema kojem Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte.
Imajući u vidu da je Dejtonski mirovni sporazum potpisan na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku jasno je da su ova tri jezika ravnopravna u korištenju i upotrebi u Bosni i Hercegovini. U entitetu FBiH ustavom je definisano da su službeni jezici bosanski, srpski i hrvatski, da je statutom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine također definisano da su službeni jezici bosanski, srpski i hrvatski normalno i logično da imamo identična rješenja i u entitetu Rs.
Istovremeno, ovim zakonom onemogućila bi se dosadašnja ponižavajuća i diskriminirajuća praksa budući da javna vlast u Republici Srpskoj u praksi "jezik srpskog naroda" naziva "srpski", dok isti takav pristup ne primjenjuje na Bošnjake jer "jezik bošnjačkog naroda" ne naziva "bosanskim".
Očekujemo da ćemo naići na političko razumijevanje i da će se ovaj zakon naći u što skorijoj proceduri i usvajanju u NSRS - naveli su.
Kompletan tekst zakona možete pročitati ovdje.
