Aktuelna migrantska situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, ocjena je Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz koje napominju da se podaci o broju migranata mijenjaju, te da je, prema raspoloživim pokazateljima, u četiri privremena prihvatna centra u BiH smješteno oko 2.800 migranata.

Komentirajući Fenin upit u vezi s aktuelnom migrantskom situacijom, iz IOM-a navode kako je primjetan stalan porast dolazaka od 2021. godine na prostoru zapadnog Balkana, te da je razlika u odnosu na prethodni period u tome što se migranti ne zadržavaju.

Dovoljno smještajnih kapaciteta

- Migranti nisu "zaglavljeni" u Bosni i Hercegovini, niti općenito u drugim zemljama zapadnog Balkana. Oni imaju tendenciju da tranzitiraju prilično brzo na putu prema zapadnoj Evropi – pojašnjavaju iz IOM-a.

Istovremeno, navode kako uočavaju promjenu trendova, a što se ogleda u manje vremena provedenog u tranzitnim objektima i veoma brzom kretanju širom zemlje.

- U Bosni i Hercegovini ima dovoljno smještajnih kapaciteta. Prema podacima Službe za poslove sa strancima (SPS), koja, između ostalog, radi registraciju migranata u centrima, u četiri privremena prihvatna centra smješteno je oko 2.800 migranata – preciziraju iz IOM-a.

Prema IOM-ovom Situacionom izvještaju o mobilnosti migranata u BiH za august 2023. godine te provedenoj anketi, 91 posto migranata u BiH boravi manje od dvije sedmice, dok njih 11,5 posto uopće ne planira koristiti smješaj u privremenim prihvatnim centrima u BiH.

Kada se radi o zemljama prijekla migranata/ispitanika, najviše ih je iz Afganistana, čak 67,9 posto, a slijede – Maroko sa 17 posto, te Pakistan sa 4,6 posto.

Od Srbije, preko Sarajeva, do Krajine

Podaci/nalazi IOM-a pokazuju kako migranti u BiH ulaze kroz jedno od četiri područja na istočnoj granici sa Srbijom (ulazne tačke iz Srbije - Bijeljina, Zvornik, Bratunac te područje u okolici sela Roćević i Donji Šepak), ili kroz jedno od tri područja smještena južnije, na granici s Crnom Gorom (većinom prelaze granicu u blizini GP Metaljka).

Prema tim nalazima, od granice sa Srbijom migranti autobusom ili taksijem dolaze do Sarajeva, gdje se obično odmore dan ili dva, a zatim nastavljaju svoje putovanje prema Unsko-sanskom kantonu (USK), dok se neki migranti opredjeljuju za putovanje od Tuzle do Doboja i Banje Luke, zaobilazeći Sarajevo, kako bi pokušali preći granicu kod Bosanske Gradiške na sjeveru.